Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

DruštvoPrvi objavio NIN, 27. okt, 12:53 · poslednji 27. okt, 14:18

Važan rok za vlasnike zemljišta: Šta se menja od 1. maja 2028.

2 medija · 2 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: NIN
Pregled vesti

Hronologija

  1. 12:53
    NIN (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Važan rok za vlasnike zemljišta: Šta se menja od 1. maja 2028.
    12.10. 2026. Među zahtevima su i ispravka podataka o upisanim imaocima prava, ispravka tehničke greške, upis zabeležbe spora, vanredni pravni lek... U Srbiji se dedovina prenosi s kolena na koleno, ali neretko bez… Ceo tekst

    12.10.

    2026.

    Među zahtevima su i ispravka podataka o upisanim imaocima prava, ispravka tehničke greške, upis zabeležbe spora, vanredni pravni lek...

    U Srbiji se dedovina prenosi s kolena na koleno, ali neretko bez ijednog papira. Međutim, kada dođe trenutak da se plac podeli, proda deo zemljišta ili podigne kredit, stvarni život surovo se suoči s birokratijom. Katastar će od 1. maja 2028. godine automatski brisati iz evidencije lica koja su upisana kao držaoci, ali ne i kao vlasnici nepokretnosti.

    12.10.

    2026.

    Među zahtevima su i ispravka podataka o upisanim imaocima prava, ispravka tehničke greške, upis zabeležbe spora, vanredni pravni lek...

    29.09.

    2026.

    Izmene Zakona "Svoj na svome" trebalo bi da ubrzaju uknjižbu više od 2,5 miliona nelegalnih objekata.

    Kupovina placeva "na reč" pre više od četiri decenije ostavila je stotine hiljada građana u Srbiji bez zvanično upisanog prava svojine u katastru.

    Iako su zemlju pošteno platili i faktički je koriste, problem se pojavljuje tek kada pokušaju da je prodaju ili kada dođe do spora oko međe.

    Ovaj imovinskopravni problem blokira i građevinske investicije, jer investitori godinama ne mogu da započnu gradnju, dok se postupak upisa prava svojine pretvara u dugotrajnu borbu s propisima.

    Konsultantkinja za ulaganja u nekretnine u beogradskoj kompaniji "Etagi kom" Jovana Stojadinović ukazuje na primer Tošinog bunara, odnosno plana detaljne regulacije za područje namenjeno javnoj upotrebi, na kojem postoje držaoci koji su predali prijave u okviru postupka "Svoj na svome", imaju okućnice, žive ili koriste objekte u druge svrhe.

    "Po njihovom iseljenju, odnosno kada rešimo i to pitanje, ostaje problem u vezi s tim kako će grad ili država opredeliti taj deo parcele za javnu namenu", navodi Stojadinovićeva.

    Za legalnu gradnju neophodno je rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, ali proces usporavaju i neusklađeni urbanistički planovi.

    Kako bi rešila dugogodišnji problem građana koji poseduju kuće, ali nemaju uređeno pravo svojine na zemljištu ispod njih, država nastoji da objekte i parcele poveže primenom principa jedinstva nepokretnosti.

    Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić izjavio je da je zakonodavac propisao rok od pet godina za formiranje zemljišta za redovnu upotrebu objekata.

    "Reč je o porodičnim stambenim objektima. Najbolji i najjednostavniji slučaj za rešavanje jeste kada je nosilac prava na objektu ujedno i nosilac prava na zemljištu. Postoje i slučajevi u kojima se, pod određenim uslovima, objekat može upisati i kada je reč o javnoj svojini", ukazuje Milić.

    Stotine hiljada građana i dalje veruje da imaju vremena i da niko ne može da im oduzme ono što koriste generacijama. Međutim, rok se približava.

    28.10.

    2026.

    Integralni tost, avokado, jaja i povrće: nutricionistkinja otkriva večeru koju sprema za 10 minuta kada nema energije za dugo kuvanje.

    Željko Simić iz beogradske advokatske kancelarije "Simić" upozorava na posledice neuređenog vlasništva.

    "Ako građani do 1. maja 2028. godine, što je zakonom određen rok, ne učine ono što je potrebno i ne steknu pravo svojine, to pravo im neće biti automatski oduzeto, odnosno neće biti sprečeni da ga dokazuju u sudskim postupcima. Međutim, svi koji su upisani kao držaoci biće brisani po sili zakona, a stanje će biti vraćeno na prethodno zemljišnoknjižno stanje", navodi Simić.

    Dodaje da će umesto njih, kao držalac biće evidentiran prethodni nesporni vlasnik

    Teret pronalaženja dokumenata starih i po nekoliko decenija prevelik je za pojedinca, zbog čega se postavlja pitanje uloge državnih institucija u tom procesu.

    Advokat Simić ukazuje na to da bi državni organi trebalo da postupaju po službenoj dužnosti.

    "Građanima će biti veoma teško da pronađu kupoprodajni ugovor iz 1950. godine, sklopljen između njihovog pradede i prodavca koji je prodao parcelu ili deo zemljišta na kojem je kasnije izgrađen objekat, najčešće porodična kuća", navodi Simić.

    Međutim, država, koja je odredila rok, prebacila je na građane teret dokazivanja vlasništva. Ukoliko se prekinuti lanci vlasništva ne povežu na vreme, stotine hiljada ljudi od maja 2028. godine mogle bi da se suoče s dugotrajnim sudskim postupcima – samo da bi dokazali pravo na imovinu koju, kako tvrde, njihove porodice koriste generacijama.

    30.10.

    2026.

    MUP upozorava vozače na dodatni oprez tokom predstojećeg vikenda zbog obilnih padavina i pojačanog saobraćaja povodom slave Sveti Luka.

    30.10.

    2026.

    U septembru zabeleženo 445.000 dolazaka turista i rast noćenja od 15,3 odsto. Među stranim gostima najviše noćenja ostvarili su Rusi.

    30.10.

    2026.

    Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama. Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.

    30.10.

    2026.

    RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.

    30.10.

    2026.

    Ministarstvo je omogućilo nesmetano postupanje nadležnih organa i pružilo punu saradnju u okviru zakonom propisanih obaveza.

    30.10.

    2026.

    Vozila sa pomenutih linija saobraćaće do SRC-a "Milan Gale Muškatirović", navedeno je u saopštenju.

    30.10.

    2026.

    Lekari upozoravaju na porast respiratornih infekcija i poručuju da je sada pravo vreme za vakcinaciju protiv gripa.

    30.10.

    2026.

    Severozapadni vetar povremeno će biti jak na istoku zemlje, a temperature će ostati niske i narednih dana.

    30.10.

    2026.

    Er Srbija najavljuje direktan let za Majami od maja 2027. godine, uz veliko interesovanje putnika i širenje mreže na nove destinacije.

    30.10.

    2026.

    Direktoru gimnazije u Bačkoj Palanci predložen je pritvor do 30 dana zbog neizvršenja sudskih odluka o povratku četvorice profesora na posao

    30.10.

    2026.

    Na području Zemuna, struje neće biti od 8:30 do 13:30 časova u ulicama Atanasija Pulje, Đorđa Čutukovića, Hercegovačkoj, Krajiškoj, Ševinoj.

  2. 14:18
    Mondo (otvara se u novom prozoru)
    Imate dedovinu, ali nemate papire? Od 1. maja 2028. sledi velika promena u katastru
    - Katastar će od 1. maja 2028. brisati iz evidencije držaoce koji nisu upisani kao vlasnici nepokretnosti. - Stotine hiljada građana imaju zemljište i kuće bez urednih papira, pa će morati da dokazuju vlasništvo ili… Ceo tekst

    - Katastar će od 1. maja 2028. brisati iz evidencije držaoce koji nisu upisani kao vlasnici nepokretnosti.

    - Stotine hiljada građana imaju zemljište i kuće bez urednih papira, pa će morati da dokazuju vlasništvo ili rizikuju dugotrajne sporove.

    U Srbiji se dedovina prenosi s kolena na koleno, ali neretko bez ijednog papira. Međutim, kada dođe trenutak da se plac podeli, proda deo zemljišta ili podigne kredit, stvarni život surovo se suoči s birokratijom.

    Katastar će od 1. maja 2028. godine automatski brisati iz evidencije lica koja su upisana kao držaoci, ali ne i kao vlasnici nepokretnosti.

    Kupovina placeva "na reč" pre više od četiri decenije ostavila je stotine hiljada građana u Srbiji bez zvanično upisanog prava svojine u katastru.

    Iako su zemlju pošteno platili i faktički je koriste, problem se pojavljuje tek kada pokušaju da je prodaju ili kada dođe do spora oko međe.

    Ovaj imovinskopravni problem blokira i građevinske investicije, jer investitori godinama ne mogu da započnu gradnju, dok se postupak upisa prava svojine pretvara u dugotrajnu borbu s propisima.

    Konsultantkinja za ulaganja u nekretnine u beogradskoj kompaniji "Etagi kom" Jovana Stojadinović ukazuje na primer Tošinog bunara, odnosno plana detaljne regulacije za područje namenjeno javnoj upotrebi, na kojem postoje držaoci koji su predali prijave u okviru postupka "Svoj na svome", imaju okućnice, žive ili koriste objekte u druge svrhe.

    "Po njihovom iseljenju, odnosno kada rešimo i to pitanje, ostaje problem u vezi s tim kako će grad ili država opredeliti taj deo parcele za javnu namenu", navodi Stojadinovićeva.

    Jedinstvo nepokretnosti

    Za legalnu gradnju neophodno je rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, ali proces usporavaju i neusklađeni urbanistički planovi.

    Kako bi rešila dugogodišnji problem građana koji poseduju kuće, ali nemaju uređeno pravo svojine na zemljištu ispod njih, država nastoji da objekte i parcele poveže primenom principa jedinstva nepokretnosti.

    Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić izjavio je da je zakonodavac propisao rok od pet godina za formiranje zemljišta za redovnu upotrebu objekata.

    "Reč je o porodičnim stambenim objektima. Najbolji i najjednostavniji slučaj za rešavanje jeste kada je nosilac prava na objektu ujedno i nosilac prava na zemljištu. Postoje i slučajevi u kojima se, pod određenim uslovima, objekat može upisati i kada je reč o javnoj svojini", ukazuje Milić.

    Rok se približava

    Stotine hiljada građana i dalje veruje da imaju vremena i da niko ne može da im oduzme ono što koriste generacijama. Međutim, rok se približava. Željko Simić iz beogradske advokatske kancelarije "Simić" upozorava na posledice neuređenog vlasništva.

    "Ako građani do 1. maja 2028. godine, što je zakonom određen rok, ne učine ono što je potrebno i ne steknu pravo svojine, to pravo im neće biti automatski oduzeto, odnosno neće biti sprečeni da ga dokazuju u sudskim postupcima. Međutim, svi koji su upisani kao držaoci biće brisani po sili zakona, a stanje će biti vraćeno na prethodno zemljišnoknjižno stanje", navodi Simić.

    Dodaje da će umesto njih, kao držalac biće evidentiran prethodni nesporni vlasnik. Teret pronalaženja dokumenata starih i po nekoliko decenija prevelik je za pojedinca, zbog čega se postavlja pitanje uloge državnih institucija u tom procesu.

    Advokat Simić ukazuje na to da bi državni organi trebalo da postupaju po službenoj dužnosti.

    "Građanima će biti veoma teško da pronađu kupoprodajni ugovor iz 1950. godine, sklopljen između njihovog pradede i prodavca koji je prodao parcelu ili deo zemljišta na kojem je kasnije izgrađen objekat, najčešće porodična kuća", navodi Simić.

    Međutim, država, koja je odredila rok, prebacila je na građane teret dokazivanja vlasništva. Ukoliko se prekinuti lanci vlasništva ne povežu na vreme, stotine hiljada ljudi od maja 2028. godine mogle bi da se suoče s dugotrajnim sudskim postupcima - samo da bi dokazali pravo na imovinu koju, kako tvrde, njihove porodice koriste generacijama.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Agencija za prostorno planiranje i urbanizam
  • Đorđe Milić
  • Etagi kom
  • Jovana Stojadinović
  • Željko Simić
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Željko SimićŽeljko SimićJovana StojadinovićJovana StojadinovićKatastarKatastarEtagi komEtagi komAdvokatska kancelarija SimićAdvokatska kancelarij…Đorđe MilićĐorđe MilićAgencija za prostorno planiranje i urbanizamIstraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

10

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

10 od 10 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

2medija
2teksta
  • NIN
  • Mondo

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Vesti

  • Izbori1042
  • Društvo855
  • Ekonomija601
  • Spoljna politika561
  • Pravosuđe502
  • Mediji417
  • Bezbednost232
  • Politika165
  • Kosovo57

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4432 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete