
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Kao novost, Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju predstavila i planove za četiri države koje su najviše napredovale - Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.
Tekst iz 3 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u jednoj se razlikuju.
Kos je danas pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta predstavila paket proširenja za 2026. godinu, koji je Evropska komisija usvojila u Briselu.
Za Bosnu i Hercegovinu imala je kratku i kritičnu poruku.
"U zemlji je primjetno sve veće udaljavanje od evropskog puta.
Ključne reforme povezane s EU još uvijek trebaju biti usvojene, jer rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežava nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije", rekla je Kos.
Dodala je da su se "političko poziranje, retorika podjela i narativi usmjereni protiv EU-a" pojačali uoči općih izbora.
"Nakon općih izbora održanih 4. oktobra, Bosna i Hercegovina bi trebala pokazati posvećenost brzom preduzimanju relevantnih koraka kako bi napredovala na svom evropskom putu", poručila je komesarka.
BiH bez mape puta
Najveća novina ovogodišnjeg paketa su indikativne mape puta za četiri zemlje koje su, prema ocjeni Komisije, u protekloj godini najviše napredovale prema članstvu: Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.
BiH nije među njima.
Kos je mape puta opisala kao žive dokumente zasnovane na vlastitim zaslugama, koji ne prejudiciraju ishod pregovora.
"Napredak ove četiri zemlje pokazuje da kretanje prema članstvu u EU zavisi od političke volje i političkih izbora.
Svaka zemlja kandidat može se pridružiti grupi zemalja koje brzo napreduju.
Ohrabrujemo sve zemlje kandidate da naprave taj izbor", rekla je Kos.
Komisija u saopćenju navodi da je spremna predložiti slične mape puta i drugim kandidatima kada dostignu sličan nivo napretka.
Crna Gora mogla bi biti 28. članica
Kos je Crnu Goru izdvojila kao najnapredniju zemlju i prvu s jasnim izgledima da postane 28. članica EU.
Navela je da je Crna Gora zatvorila 21 poglavlje, da ih je preostalo još 14 i da bi ih mogla zatvoriti do kraja godine.
Rad na sporazumu o pristupanju već je počeo, a prema mapi puta mogao bi biti potpisan najranije u junu, čime bi Crna Gora postala članica 2028. godine.
Evropska komesrka za proširenje Marta Kos izjavila je na predstavljanju godišnjeg izveštaj Evropske komisije o Srbiji da je država nazadovala kada su u pitanju evropske integracije, pogotovo u pogledu temeljnih prava - ali da sada, promenom režima, ima priliku za novi početak.
"Vidimo nazadovanje u pogledu temeljnih prava, posebno o slobodi izražavanja, javnoj upravi i akademskim slobodama.
Ali, sada imaju (Srbija prim. aut.) priliku za novi početak", rekla je Marta Kos.
Ona je dodala da nova vlast u Srbiji ima priliku da ojača demokratske institucije i temeljna prava, te se nada da će preduzeti korake kako bi ostvarili napredak na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji.
Ona je prethodno na predstavljanju izveštaja za 10 zemalja koje se nalaze na evropskom putu naglasila da se, u celini, vidi napredak kada je u pitanju proces proširenja - te da se ostvario rezultat "kao nikada u poslednjih 25 godina".
"Po prvi put od završetka pristupnih pregovora s Hrvatskom 2011. godine, Evropska unija može uspješno privesti kraju pristupne pregovore s jednom zemljom kandidatom", rekla je Kos.
Kao novost, Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju predstavila i planove za četiri države koje su najviše napredovale - Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.
"Ove države pokazale su da članstvo u EU zavisi od političke volje i političkim izborima", navela je Kos.
Kako je dodala, Komisija sada je takođe predstvila i novi model "postupne integracije".
"U prvom tromesječu sledeće godine počinjemo sa dijalozima za 'postupnu integraciju' sa državama, kako bismo dobili uvide u postojeće mere i da vidimo koje mogućnosti integracije postoji", rekla je Kos.
MARTA KOS DOLAZI U SRBIJU: Ovo će biti prva tema na stolu sa našim zvaničnicima!
Za Albaniju je kazala da je ove godine privremeno zatvorila četiri poglavlja i da joj je cilj zatvaranje pregovora do kraja 2027. godine.
Ukrajina i Moldavija su, prema njenim riječima, spremne za otvaranje svih pregovaračkih klastera, a Komisija se nada da će Vijeće EU uskoro postići konsenzus o preostalim klasterima četiri i pet.
Moldavija cilja privremeno zatvaranje pregovora početkom 2028. godine.
O Ukrajini je rekla da nijedna druga zemlja ne ostvaruje takve rezultate pod ruskim napadima.
Prema mapi puta, Ukrajina bi naredne godine mogla zatvoriti sedam poglavlja.
Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo
Za Srbiju je Kos rekla da je zabilježila nazadovanje u temeljnim vrijednostima, posebno u slobodi izražavanja, akademskoj slobodi i javnoj upravi.
Dodala je da nova vlada ima priliku "okrenuti novu stranicu".
Sjeverna Makedonija, prema njenim riječima, mora ispuniti obavezu dovršetka ustavnih promjena da bi otvorila prvi klaster.
Za Kosovo je navela da je institucionalna blokada usporila reforme, ali da je zemlja nedavno intenzivirala provođenje reformske agende, te da se EU nada da će izbor novog predsjednika donijeti stabilnost.
U Gruziji, kako je rekla, vladajuća stranka nastavlja podrivati evropski put zemlje, a pristupanje je faktički u zastoju.
Evropska komisija smatra da Srbija nije ostvarila napredak ka pristupanju EU i poziva novu vladu da preokrene taj trend, između ostalog, usklađivanjem spoljne politike zemlje sa spoljnom politikom EU, navodi se u godišnjem izveštaju Evropske komisije o proširenju.
Za Tursku je kazala da se stanje vladavine prava, temeljnih prava i demokratije pogoršava, zbog čega su pregovori u zastoju od 2018. godine.
Kos je predstavila i novi model postepene integracije, kojim kandidati trebaju dobiti više koristi i prije punopravnog članstva.
Komisija će u prvom tromjesečju naredne godine pokrenuti dijaloge o tome sa zemljama iz procesa proširenja.
Treća novina je fokus na sigurnost.
Kos je istakla da dezinformacije, kibernetički napadi i organizovani kriminal u zemljama kandidatkinjama direktno pogađaju i EU, te da njihovo uključivanje u sigurnosne strukture Unije znači bolju razmjenu informacija i veću kontrolu nad migracijama.
Komisija je u izvještaju o BiH, objavljenom danas, ocijenila da nema napretka u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi medija, uz upozorenje da BiH do kraja godine može izgubiti dio sredstava iz Plana rasta ako ne ispuni uslove za prvu tranšu.
U saopštenju se naglašava je da „nivo usklađenosti spoljne politike Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ostaje nizak“, ukazujući na to da Srbija uporno odbija da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije, što je korak koji su već preduzele sve ostale zemlje-kandidati za članstvo u EU, sa izuzetkom Turske.
„Napredak u pregovorima o pristupanju EU zavisiće od uspeha nove vlade u prevazilaženju ovih trendova“, ističe se u saopštenju Evropske komisija i dodaje da se očekuje da se Beograd „jasno i nedvosmisleno pridržava evropskih vrednosti, posebno u svojoj spoljnoj politici“.
Prema evropskim standardima, da bi pristupila EU, zemlja-kandidat je dužna da u potpunosti prevede usvoje zakonodavstvo sve zakonodavne norme EU i da se uskladi sa svim odlukama EU u okviru zajedničke spoljne politike.