Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Iako originalni snimak više ne može da se pogleda na Jutjubu, skrinšotovi su se prošili društvenim mrežama u Kini. BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Tekst iz 4 članka. 3 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
- Život po mjeri čovjeka
- Trofej Radija Crne Gore
Tamo gde je sve počelo: Novi Sad dan posle izbora
Dok su neki šetali centrom grada dan posle izbora, desetine građana su se vratile tamo gde je pre dve godine počela kriza u Srbiji - ispred Železničke stanice u Novom Sadu.
Vanredne parlamentarne izbore Novosađani su shvatili lično.
To mi je postalo jasno čim sam ugledao duge kolone u kojima strpljivo čekaju ispred biračkih mesta.
„Ovo mi je prvi put da izlazim na izbore posle 26 godina", rekao mi je nasmejani Aleksandar Nikolić.
I spreman je da čeka, kaže.
U redu, ovo je ozbiljno, pomislio sam.
To su mi potvđivali i preseci izlaznosti tokom dana, jer su ukazivali da bi mogla da bude rekordna do večeri.
Dok su birališta bila krcata, trgovi grada u kojem se desila tragedija i poginulo 16 ljudi posle čega su krenuli antikorupcijski i antivladini protesti 2024, bili su prilično prazni.
Delovalo je kao obična nedelja, iako se osećala nervoza.
Stizale su brojne glasine da bi moglo da dođe do incidenata, a poučen iskustvom sa lokalnih izbora ove i prethodne godine, i sam sam ih očekivao.
U poslednjim minutima glasanja, sve je bilo toliko mirno, da sam cinično pomislio kako „nešto sigurno neće biti u redu".
Nešto kasnije, ispred Novosadskog sajma čekao sam da stigne izborni materijal i da se održi poslednja sednica Gradske izborne komisije, a slobodan hod iskoristio sam da javim sestri da je „za sada" sve u redu u Novom Sadu.
„Priznao poraz, čoveče", saopštava mi rezultate izbora, dok iza nje čujem zaglušujuću buku i prekidamo vezu.
Pokušavam da obradim informaciju koju mi je prenela, ali nemam vremena.
Oko mene su već stotine automobila, sirene su toliko bučne da mi pokoji topovski udar dođe kao osveženje.
Srećem 21-godišnjeg Davida Vasića, koji skače od sreće, dok se njegovoj devojci slivaju krupne suze niz obraze.
„Ovo je najbolje vreme da se živi.
„Znam da će biti mnogo bolje.
Odavde sada može samo na bolje da ide", ispričao mi je David, boreći se sa sirenama automobila u nameri da ga čujem.
Ubrzo dim od pirotehnike postaje toliko gust da više ne vidim ni ljude sa druge strane dugačkog pešačkog prelaza preko širokih novosadskih bulevara.
Krećem automobilom ka Trgu slobode u centru grada, gde je spontano zakazano slavlje posle pobede Studentske liste.
Na istom mestu pre manje od nedelju dana održan je jedan od poslednjih i najmasovnijih izbornih skupova njihovih rivala iz Srpske napredne stranke.
Tri kilometra sam prelazio duže od pola sata, ali delovalo je da nikome ne smeta taj novi, večernji saobraćajni špic.
Već kod Srpskog narodnog pozorišta počela je gužva, pa sam se sitnim koracima probijao kroz masu kako bih stigao do trga i spomenika Svetozaru Miletiću, jednom od simbola Novog Sada.
„Kao 15. mart mi je ovo", kaže devojka momku, ali ih jasno čujem pošto smo zbijeni u gužvi.
„Jedino što kod nas nema uzbrdo-nizbrdo", dodaje i uspeva da me nasmeje.
Nisam Novosađanin, ali jesam Vojvođanin, pa cenim kad „nema uzbrdo-nizbrdo".
Kada mi je Trg slobode pukao pred očima imao sam osećaj da je ceo grad na ulici.
Na Miletićevoj statui mladići sa srpskim zastavama prvo su mi privukli pažnju, koju je ubrzo odvukla blještava svetlost baklji.
Uzvikuje se sada već poznat repertoar parola i pesama.
„Gotov je" smenjuju pogrdna skandiranje doskorašnjem predsedniku Aleksandru Vučiću.
„Lijte kiše, hladne vode, Vučić ode, Vučić ode", fanatično peva devojka koja stoji tik do mene.
Nekoliko kineskih kompanija je prekinulo saradnju sa francuskim fudbalerom Kilijanom Mbapeom usled nezadovoljstva u Kini njegovim izjavama o bivšem kineskom lideru Mao Cedungu.
Bes u Kini izazvala je Mbapeova tvrdnja u francuskoj emisiji Most, gde je naveo da se „najviše smeje" mimu o „kineskom diktatoru".
Dok je govorio, iza njega se pojavila fotografija Maoa sa licem Kilijana Mbapea.
U Kini su vrlo osetljivi na kritike ili šale na račun njihovih lidera.
Mao je formalno prepoznat kao osnivač komunističke Kine, ali o njegovoj zaostavštini mišljenja se razlikuju.
Poslednje tri decenije Novaja gazeta bila je jedan od najpoznatijih nezavisnih medija u Rusiji.
Kineske vlasti i tamošnja javnost snažno su kritikovale Mbapeov komentar.
„Zabeležili smo taj relevantan izveštaj.
„Reči i dela koja povređuju osećanja Kineza će prirodno naići na protivljenje svih delova kineskog društva", rekao je Lin Jian, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine.
Šta je rekao Mbape?
U uvredljivom videu koji je kružio na internetu, napadač Real Madrida nije imenovao Mao Cedunga, ali je rekao da „stalno koristi (mim) sa prijateljima".
Posle 16 minuta tišine, slavlje je nastavljeno širom grada.
'Danas smo svi dobro'
Posle jedva nekoliko sati sna, shvatam da su kiše zaista lile tokom noći, ali nas koji nismo suviše poranili, dočekalo je sunce.
Oktobarsko, zubato, ali daj šta daš.
Na Trgu slobode nema mnogo znakova euforije desetina hiljada ljudi, ali po jedna srpska trobojka ostala je u svakoj ruci statue Miletića.
Skandiranja koja sam slušao, sada vidim ispisane sprejom na limenoj ogradi u centru grada.
„Danas smo svi dobro", kaže momak u ranim tridestim poznanici koju sreće u jednom novosadskom kafiću.
Ne čujem ovo prvi put danas u Novom Sadu, a to mi potvrđuje i Miroslav Ćeran, koji nedelju opisuje kao „fantastičnu".
„U šoku sam kako se sve brzo i lako završilo", kratko ističe.
Sporim, ali dostižnim", dodaje.
A kakva je Srbija u kojoj se probudio 26. oktobra?
„Puna nade", prvo je što mi kaže.
Zatvaranje kruga: 'Jutro će promeniti sve'
Pre nego što sam napustio Novi Sad morao sam da odem tamo gde je sve počelo - do Železničke stanice u Novom Sadu.
Nakon što je više puta rekonstruisana i svečano otvarana, njena nadstrešnica se obrušila 1. novembra 2024, usled čega je poginulo 16 ljudi.
Bio je to povod za niz studentskih protesta i blokada, iz njih se kasnije izrodila Studentska lista, danas dominantna politička snaga u Srbiji, koja može samostalno da formira vlast.
Desetine ljudi dolaze ispred Železničke stanice, kako bi upalili sveće.
Pokraj 16 velikih crvenih srca postavljaju crvene i bele ruže, dok nekoliko metara dalje pale sveće, štiteći ih rukama od vetra koji je duvao u najvećem vojvođanskom gradu.
Tu zatičem Lilu Greguš, rođenu Novosađanku koja je u tom gradu i studirala glumu, iako sada živi u Subotici.
Iako originalni snimak više ne može da se pogleda na Jutjubu, skrinšotovi su se prošili društvenim mrežama u Kini.
Mbape još nije komentarisao slučaj, a nisu ni autori emisije Most.
Voditelj je Oreljan Čuameni, Mbapeov saigrač iz Real Madrida.
Nije jasno ni ko je napravio mim koji je emitovan dok je Mbape govorio.
Takođe je nejasno kada je emitovana emisija, ali su pažnju privukli komentari.
Iz kineskog fudbalskog foruma Dongkvidi su Mbapeove reči nazvali „neprikladnim" i „povredili su osećanja kineskog naroda".
„Kako su njegove opaske uvredljive za Kinu i kineski narod, nismo mogli da ih prevedemo", naveli su u saopštenju.
- „Projekat Mbape": Supertalentovani egomanijak
- Projekat Mbape: Kako je rastao najbolji strelac Francuske
- Iz Pariza celom svetu: Najveća fabrika fudbalskih talenata
Kakve su reakcije Kine?
Nezadovoljstvo je brzo isplivalo na internetu, a neki kritikuju fudbalsku zvezdu, koja je vrlo popularna u Kini i tamo ima potpisane unosne sponzorske ugovore.
On „profitira od kineskog tržišta, a ipak iznosi tvrdnje koje vređaju kinesku javnost", navodi jedan korisnik društvenih mreža.
„Međunarodne javne ličnosti posebno treba da pokažu viši nivo poštovanja i osećaja, jer nacionalna osećanja nikada ne treba uzimati zdravo za gotovo", smatra drugi korisnik platforme Veibo.
Mao Cedung je osnivač Narodne republike Kine 1949. i vladao je tokom burnih 1960-ih i 1970-ih.
Njegovi pokušaji da ubrza industrijalizaciju zemlje, po planu koji je nazvao Veliki korak unapred, doveli su do gladi od koje su stradale desetine miliona Kineza.
Onda je usledila Kulturna revolucija: nasilno eliminisanje svih koji su prepoznati kao pretnja po komunizam, među kojima su bili intelektualci, zemljoposednici, umetnici i često rivali u okviru partije.
Njegova smrt 1976. pokrenula je novu eru Kine, čija je privreda počela da se otvara ka svetu.
Iako se zemlja odmakla od principa koji su vladali tokom vladavine Maoa Cedunga, Komunistička partija Kine ga i dalje slavi kao nacionalnog heroja čija se zaostavština ne kritikuje.
Kineska državna televizija CCTV neće više prenositi mečeve španske La lige, u kojoj nastupa Mbape, preneo je list Pejper u utorak.
Ni na aplikacijama CCTV-a nema sadržaja o francuskom napadaču, navodi list Global tajms.
Nekoliko kineskih firmi više ne sarađauju sa Mbapeom.
Nisu jasno saopštile zašto su povukle taj potez, ali jesu pomenule povređena osećanja.
Mengniu, najveći kineski proizvođač mlečnih proizvoda, se „odlučno protivi i ima politiku nulte tolerancije na bilo kakve reči koje povređuju osećanja kineskog naroda".
Slično su saopštili i iz Dongpenga, kompanije koja proizvodi napitke.
Na platformi Veibo su u utorak u 14 sati po lokalnom vremenu pet od 10 najpopularnijih tema bile one o Mbapeu, a na vrhu je bila vest da su kineske firme prekinule saradnju sa njim.
Neki pozivaju da to urade sve kompanije koje sarađuju sa Mbapeom, a poziva se i na bojkot Real Madrida.
„Nemojte nikad da dođete u Kinu", kaže jedan korisnik platforme.
„Ispituje granice kineskog naroda", smatra drugi.
Neki pitaju i šta je Francuz uradio, pošto firme nisu eksplicitno navele razloge razlaza sa fudbalerom.
Mbape ima nadimak „diktator" zbog uticaja i kontrole u klubu i reprezentaciji Francuske.
On je 2024. tužio jednog francuskog influensera i vlasnika restorana zbog korišćenja njegovog imena za naziv jednog od najpopularnijih kebaba u tom lokalu.
Neki smatraju da je to doprinelo da se njegov nadimak odomaći.
Zbog nadimka se na internetu pojavilo mnogo mimova o Mbapeu.
Saigrač iz reprezentacije Usman Dembele ga je tokom Svetskog prvenstva 2026. nazvao Mobut, što je bila referenca na Mobutu Sese Seka, kongoanskog diktatora koji je u toj afričkoj zemlji bio tri decenije na vlasti.
Mbape ne vidi lošu nameru u većini tih šala, iako neke „ponekad pokazuju manjak političke i ljudske svesti", rekao je za magazin Frans fudbal u septembru.
„Ponekad je manje smešno zato što znamo koliku su štetu ljudima naveli osobe poput njih kroz istoriju.
„Kada vas porede sa ljudima koji su ubijali druge ljude ili huškali milione ljudi na druge milione...
Mislim da to u životu nisam radio", opisao je.
Dodatno izveštavanje: Fan Vang i Ozmond Čija
„Sve je počelo ovde, kod Železničke stanice", kaže dok joj glas drhti.
„Istovremeno sam i presrećna i pretužna i euforična.
„Ne znam ni kako se osećam", priča Lila.
Neki su se nalaktili na ogradu postavljenu na nekoliko desetina metara od zgrade i nemo posmatraju armaturu, i dalje primetnu na mestu na kojem je bila nadstrešnica.
I dalje su tu bicikli koji su pored nadstrešnice bili privezani tog 1. novembra 2024, posiveli od debelog sloja prašine koji se dve godine skupljao na njima.
Lila Greguš se nada da ista sudbina ne čeka i predmete u kojima bi trebalo da se utvrdi odgovornost za smrt 16 ljudi.
Rezultat izbora joj je razlog za optimizam.
„Nadam se i verujem će se sve promeniti, kao naslov serije 'Jutro će promeniti sve'", zaključuje.
Pogledajte video: Dan posle izbora na Železničkoj stanici u Novom Sadu
Nil Jang ponovo tuži Trampov tim zbog korišćenja pesme
Kanadsko-američki muzičar Nil Jang tužio je 2020. godine Donalda Trampa zbog neovlašćenog korišćenja njegove pesme na političkom događaju.
Nil Jang podneo je tužbu vrednu 10 miliona dolara protiv odbora za prikupljanje sredstava koji podržava američkog predsednika Donalda Trampa, jer je njegova pesma Rockin' in the Free World iz 1989. godine korišćena bez dozvole.
Kanadsko-američki muzičar kaže da je organizacija Trump 47 Committee prekršila autorska prava kada je pustila pesmu pre nego što je Tramp izašao na binu tokom predizbornog skupa 12. oktobra u Ohaju.
U tužbi se naglašava da je reč o „neovlašćenom javnom izvođenju“ pesme.
Nil Jang je i 2020. godine tužio Trampovu kampanju zbog korišćenja iste pesme, kao i numere Devil's Sidewalk.
Taj spor je ubrzo posle podnošenja tužbe rešen nagodbom, rekao je on.
Iz Bele kuće su za komentar uputili na Republikanski nacionalni komitet, koji se za sada nije oglasio povodom novih optužbi.
Nil Jang je saopštio da je njegova pesma korišćena bez dozvole na političkom skupu održanom 12. oktobra u Jangstaunu, u saveznoj državi Ohajo.
U Sjedinjenim Državama za puštanje muzike na predizbornim skupovima uglavnom je potrebna licenca za javno izvođenje, čak i kada kampanja legalno poseduje primerak snimka.
Dozvolu je potrebno pribaviti od nosilaca autorskih prava na muzičko delo, bilo direktno ili preko organizacija koje upravljaju autorskim pravima, prema američkim propisima.
U tužbi federalnom sudu tvrdi se da je Donald Tramp „lično bio svestan da je za puštanje pesme na skupovima potrebna licenca“, kao i da Nil Jang „nije, niti bi dao potrebnu dozvolu“.
U dokumentu takođe piše da je pesma korišćena na brojnim drugim Trampovim skupovima.
Dobitnik Gremija, 80-godišnji Nil Jang, koji se godinama protivi Trampovoj politici, opisuje Rockin' in the Free World kao „žestoku himnu koja suprotstavlja prazna obećanja američke politike surovoj stvarnosti siromašnih, beskućnika i zaboravljenih građana“.
„Ta pesma predstavlja suprotnost svemu za šta se Donald Tramp zalaže“, poručio je muzičar.
Jang je još 2020. godine tužio Trampovu kampanju zbog navodnog kršenja autorskih prava korišćenjem pesama Rockin' in the Free World i Devil's Sidewalk.
U novoj tužbi piše da tadašnja kampanja nije iznela odbranu i da je spor brzo okončan nagodbom, uz obećanje da njegove pesme više neće biti korišćene bez dozvole.
Muzičar je u utorak na sajtu zahvalio Trampu što je 1980-ih i 1990-ih godina dolazio na njegove koncerte, ali je istovremeno naglasio da mu ne daje pravo da koristi njegovu muziku.
„Žao mi je što je došlo do ovoga, ali novac i transakcije su nešto što vi razumete“, napisao je Jang.
Nil Jang nije jedini izvođač koji se protivio korišćenju svoje muzike na Trampovim političkim događajima.
Ranije su zbog toga reagovali i Rolingstonsi, Rijana i Adel.
Sada je primorana da obustavi rad, a za to direktno optužuju ruske vlasti, navodeći da je reč o „ubistvu“ novina.
„Ubili su nas“, piše u saopštenju objavljenom na sajtu lista.
Ruske vlasti i ruske službe bezbednosti primorale su redakciju da obustavi rad.“
Novaja gazeta dobila je nalog za iseljenje iz prostorija.
Istovremeno je ugašen i sistem preko kojeg je list primao donacije čitalaca, što je praktično onemogućilo dalje finansiranje publikacije.
Tokom prethodne tri decenije, list je stekao ugled kao jedan od najhrabrijih istraživačkih medija u Rusiji, objavljivao je tekstove o korupciji, kršenju ljudskih prava i zloupotrebama moći državnih zvaničnika i birokrata.
To su teme koje u Rusiji nose značajne rizike za novinare i redakcije koje se njima bave.
List je naveo da je tokom godina ubijeno šest novinara povezanih sa redakcijom zbog „obavljanja profesionalne i građanske dužnosti“.
Među njima je i Ana Politkovska, novinarka koja je 2006. ubijena ispred stana.
U tekstovima, između ostalog, izveštavala je o ratovima u Čečeniji.
U saopštenju o gašenju, Novaja gazeta uputila je oštre kritike ruskim vlastima, tvrdeći da je list postao žrtva „koordinisane akcije“ i za to okrivila „represivni državni aparat“.
„Ljudska prava i slobode u zemlji su uništeni, a njihova odbrana izjednačena je sa krivičnim delom“, navodi se u saopštenju.
„Srušeni su sudovi zajedno sa vladavinom prava.
Imati sopstvena uverenja danas se smatra državnom izdajom.“
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pritisak na nezavisne medije i novinare u Rusiji neprestano raste.
Ubrzo posle početka rata, koji Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“, usvojeni su zakoni usmereni na kažnjavanje neistomišljenika i gušenje kritika rata i vlasti.
Novaja gazeta godinama je bila među glavnim metama takvih mera.
Vlasti su joj ranije oduzele licencu i blokirale pristup sajtu, dok je više novinara i saradnika proglašeno „stranim agentima“, oznakom koju ruske vlasti često koriste protiv kritičara režima.
Početkom godine policija je pretresla redakciju lista.
Iskusni istraživački novinar Oleg Roldugin uhapšen je i optužen za „neovlašćen pristup kompjuterskim informacijama“.
U vezi sa istim slučajem, glavni urednik Sergej Sokolov saslušan je u policiji, a njegov dom pretresen.
Uprkos sve većim pritiscima, list je nastavio da radi u ograničenom obimu.
Neki čitaoci koristili su VPN servise kako bi zaobišli blokadu sajta i pristupili sadržaju, ali su gubitak licence i druga ograničenja zadali težak udarac njegovom opstanku.
Jedan od osnivača Novaje gazete i njen dugogodišnji glavni urednik bio je novinar Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2021. godinu, priznanja koje je dobio za doprinos zaštiti slobode izražavanja kao preduslova demokratije i trajnog mira.
Ni to, međutim, nije sprečilo vlasti da ga 2023. proglase „stranim agentom“.
U redakciji lista već pakuju stvari.
Gašenje Novaje gazete mnogi vide kao kraj jedne ere, ali i još jedan pokazatelj sve autoritarnijeg kursa kojim se Rusija kreće poslednjih godina.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Izbori: Srbija dobija novu vlast posle 14 godina
- Kako izgleda novo političko lice Srbije: BBC analiza
- Kada se konstituiše Skupština Srbije, a kada se formira nova vlada posle izbora
- 'Ćacilend': Jutro posle poraza Vučića - fotografije i video
- 'Osećaj slobode': Studentska proslava na Slaviji
- 'Oslobodili smo zemlju od tiranije': Srdanović, prvi na Studentskoj listi, za BBC
- Ruski novinar koji odbija da ćuti: „Mediji pripremaju narod na nuklearni rat“
- Dobitnik Nobelove nagrade za mir: Putin više ne može da proglasi pobedu u Ukrajini
- Ruske vlasti u lovu na „strane agente“ – na spisku i BBC novinar Andrej Zaharov
- Kremlj proglasio novinara Ruskog servisa BBC-ja „stranim agentom“
- Da li je španski novinar Pablo Gonzales, zapravo Pavel Rubcov, bio ruski špijun
- Ruska novinarka i advokat pretučeni u Čečeniji