
Aleksandar Vučić je neposredno pre ostavke doneo akte o aboliciji i pomilovanju 49 lica.
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Dok je Vučić to obrazložio kao čin milosrđa prema mladim aktivistima i akterima političkih incidenata, odbijanje da objavi celokupan spisak i navodi izvora iz Ministarstva pravde da to ministarstvo nema evidenciju o pomilovanim osobama podstakli su sumnje opozicije i dela javnosti da bi među obuhvaćenima mogli da budu i državni funkcioneri osumnjičeni u slučajevima pada nadstrešnice kao i afere „Generalštab“. „Ja sam sve predao nadležnim državnim organima, njih pitajte.
Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić podneo je Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Sadu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog sumnje da je falsifikovalo odluku o pomilovanju petoro optuženih u slučaju pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Tekst iz 4 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 3 se razlikuju.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal zatražilo je od Ministarstva pravde da hitno dostavi dokumentaciju o pomilovanju 49 osoba, o čemu je javnost neposredno pre odlaska sa predsedničke funkcije obavestio Aleksandar Vučić.
Tužilaštvo traži imena pomilovanih, podatke o krivičnim postupcima, odluke o pomilovanju, ali i celokupnu prepisku Ministarstva pravde sa kabinetom tadašnjeg predsednika Srbije.
Zahtev je upućen 30. oktobra Sektoru za normativne poslove i postupke pomilovanja Ministarstva pravde, a njegov sadržaj otvara niz pitanja o načinu na koji su pripremljene i sprovedene odluke bivšeg predsednika Republike.
Tužilaštvo je saopštilo da postupa radi provere javno dostupnih informacija i izjava koje je Vučić davao o pomilovanju 49 lica.
Tužilaštvo traži da se otkrije ko je pomilovan
U zahtevu se od Ministarstva pravde traži da „bez odlaganja i sa naročitom hitnošću“ dostavi podatke o tome da li su pokrenuti postupci pomilovanja bez molbe, odnosno po službenoj dužnosti, u skladu sa Zakonom o pomilovanju.
Tužilaštvo zatim traži da se utvrdi na koja konkretna lica i krivične postupke se te odluke odnose.
Posebno je zatražen odgovor na pitanje da li među pomilovanima ima okrivljenih protiv kojih se vode aktivni postupci pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal i Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu.
To je jedno od najznačajnijih pitanja u zahtevu, jer se njime proverava da li su odluke o pomilovanju obuhvatile i predmete iz nadležnosti institucija zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala.
Traže se i dokumenta iz kabineta predsednika
Tužilaštvo nije zatražilo samo spisak pomilovanih.
Od Ministarstva pravde zahteva se celokupna raspoloživa dokumentacija, uključujući prepisku sa kabinetom tadašnjeg predsednika Republike koja se odnosi na pripremu odluka.
Među dokumentima koje tužilaštvo traži nalaze se akti ministra pravde o pokretanju postupaka po službenoj dužnosti, obrazložena mišljenja ministra, kao i dokumentacija i mišljenja nadležnih sudova i javnih tužilaštava o opravdanosti pomilovanja.
Ukoliko Ministarstvo pravde ne poseduje traženu dokumentaciju, od njega se zahteva da objasni zbog čega je nema i na koji način su postupci pokrenuti i sprovedeni.
Tužilaštvo je zatražilo i same odluke o pomilovanju, ukoliko se nalaze u Ministarstvu pravde.
Vučić je govorio o 49 osoba, ali imena većine nisu poznata
Aleksandar Vučić je neposredno nakon podnošenja ostavke na mesto predsednika Srbije, krajem septembra, saopštio da je odlučio da pomiluje 49 osoba.
Tada je naveo da se 23 odluke odnose na ljude povezane sa sukobima i incidentima tokom političke krize.
Doskorašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da, neposredno pre ostavke i uoči vanrednih parlamentarnih izbora, donese akte o aboliciji i pomilovanju 49 lica.
Prema njegovim rečima, odlučio je da pomiluje 12 osoba iz takozvane novosadske grupe, na čelu sa Milom Pajić, kao i 11 osoba koje su učestvovale u incidentima protiv učesnika blokada.
Vučić je tada rekao da je odluke doneo i pored protivljenja dela nadležnih službi.
Međutim, javnosti nije saopšten potpun spisak od 49 osoba, niti su za sve slučajeve objavljeni podaci o krivičnim postupcima na koje se odluke odnose.
Posebno je ostalo otvoreno pitanje preostalih 26 osoba koje nisu bile obuhvaćene Vučićevim javnim objašnjenjem.
Dok je Vučić to obrazložio kao čin milosrđa prema mladim aktivistima i akterima političkih incidenata, odbijanje da objavi celokupan spisak i navodi izvora iz Ministarstva pravde da to ministarstvo nema evidenciju o pomilovanim osobama podstakli su sumnje opozicije i dela javnosti da bi među obuhvaćenima mogli da budu i državni funkcioneri osumnjičeni u slučajevima pada nadstrešnice kao i afere „Generalštab“.
Vučić je i pre toga donosio odluke o pomilovanjima i aboliciji, kojih se možete podsetiti ovde.
Potez na kraju predsedničkog mandata
Prilikom podnošenja ostavke, Vučić je saopštio da je doneo odluke o oslobađanju od krivičnog gonjenja i kazni za više desetina ljudi.
Obraćajući se javnosti iz zgrade Generalnog sekretarijata predsednika Republike, obrazložio je da se gotovo polovina donetih odluka odnosi na događaje koji su obeležili društvene i političke proteste u prethodnom periodu.
„Ja sam pretposlednjeg dana svog predsednikovanja doneo odluku o abolicijama i pomilovanju 49 lica.
Od toga su 23 lica vezana za sve ove užasne događaje kroz koje smo prolazili u poslednjih godinu i po dana.
I uprkos mišljenju dela komisije, uprkos mišljenju različitih službi Srbije, bezbednosnih službi, ja sam doneo odluku da pomilujem 12 lica iz Novosadske grupe, na čelu sa Milom Pajić“, rekao je Vučić.
Govoreći o razlozima zbog kojih se odlučio na aboliciju novosadskih studenata i aktivista, naveo je želju da se mladim ljudima omogući ostanak u zemlji.
Abolicija se, inače, odnosi na oslobađanje od krivičnog gonjenja, dok pomilovanje može imati različita pravna dejstva, uključujući oslobađanje od izvršenja kazne ili njeno ublažavanje.
Ko su ostalih 26 osoba?
Kako imena preostalih 26 osoba nisu saopštena javnosti, tema je postala jedna od centralnih tačaka predizborne kampanje.
Predstavnici opozicije zatražili su odgovor na pitanje ko se nalazi na spisku, iznoseći sumnje da bi među njima mogli da budu i funkcioneri vladajuće koalicije protiv kojih se vode postupci.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić, recimo, upitao je u saopštenju da li je Aleksandar Vučić svojim aktom pomilovao Gorana Vesića, Tomislava Momirovića, Novaka Stajića, Nemanju Stajića, Milana Radoičića, Jelenu Tanasković, Nikolu Selakovića, Dejana Stojića iz slučaja „Senjak“, Milorada Grčića, Slavišu Kokezu, Dijanu Hrkalović, Milorada Šušnjića i druga lica čija se imena pominju u objavama na društvenim mrežama.
Neposredno pred izbore, u gostovanju u podkastu Albatros, Vučića je autor, novinar Nenad Zorić upitao zašto se imena ne objavljuju.
Pitanje pomilovanja dodatno je dobilo na značaju nakon ranijih izjava iz Ministarstva pravde.
Početkom oktobra, iz tog ministarstva je agenciji Beta rečeno da je Vučić sam izabrao 49 osoba i da Ministarstvo neće učestvovati u sprovođenju njegovih odluka.
„Mi ne znamo koga je Vučić pomilovao“, navedeno je tada iz Ministarstva pravde.
Objašnjeno je da bi odluke trebalo da budu dostavljene nadležnim tužilaštvima i sudovima, u zavisnosti od faze u kojoj se pojedinačni postupci nalaze.
Vučić je, međutim, 22. oktobra u podkastu „Albatros“ izjavio:
„Ja sam sve predao nadležnim državnim organima, njih pitajte.
Oni to prosleđuju Ministarstvu pravde, dakle nadležnim tužilaštvima, a ako je u pitanju pomilovanje, nadležnim sudovima“, kazao je Vučić.
Tako su u javnosti ostale različite informacije o tome gde se nalazi dokumentacija i kojim institucijama su odluke dostavljene.
Pokrenuto i pitanje mogućeg falsifikovanja odluke
Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić podneo je Osnovnom javnom tužilaštvu u Novom Sadu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog sumnje da je falsifikovalo odluku o pomilovanju petoro optuženih u slučaju pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Kako je saopštilo Ministarstvo pravde, lažna odluka, navodno potpisana od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kojom se Goran Vesić, Jelena Tanasković, Anita Dimoski i Nebojša Šurlan oslobađaju krivičnog gonjenja, deljena je na društvenim mrežama.
"Postoje osnovi sumnje da je NN lice u periodu od 27. septembra 2026. do 22.oktobra 2026. godine napravilo radi upotrebe lažnu javnu ispravu i to Odluku o pomilovanju, navodno izdatu od strane tadašnjeg predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića sa brojem KPRS 244 od 27.septembra 2026. godine, kojom se oslobađaju od krivičnog gonjenja za sva dela obuhvaćena Optužnicom Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu KTO br. 112/26 od 16. septembra 2025. godine i to: Tanasković Jelena, Vesić Goran, Dimoski Anita i Šurlan Nebojša", navodi se u saopštenju.
Vujić tvrdi da je reč o očiglednom falsifikatu, jer se dokument po formi i sadržaju razlikuje od autentičnih odluka o pomilovanju.
"Pogotovo što je označeno da je odluka dostavljena javnom tužilaštvu, a ne sudu, iako je optužnica potvrđena.
Caretaker Justice Minister Nenad Vujic filed a criminal complaint against an unidentified person suspected of forging a presidential pardon for defendants charged in the Novi Sad railway station canopy collapse case.
Takođe, ovaj akt ne sadrži poslovni broj sudskog predmeta, već samo tužilačkog, što ne bi trebalo, jer je aktuelni organ postupka u pomenutom postupku Viši sud u Novom Sadu", naveo je Vujić.
Podsećamo, bivši predsednik Aleksandar Vučić je 27. septembra, nakon što je podneo ostavku na mesto predsednika Srbije, izjavio da je pomilovao 49 osoba "uprkos mišljenju različitih službi Republike Srbije", ali javnost i dalje ne zna imena pomilovanih.
The Justice Ministry said the fake document, allegedly issued by former President Aleksandar Vucic on September 27, purported to pardon former Traffic and Infrastructure Minister Goran Vesic, Jelena Tanaskovic, Anita Dimoski and Nebojsa Surlan.
It was subsequently circulated on social media.
Vujic said the document was an obvious forgery because its format and content differed from authentic pardon decisions.
It was marked as having been delivered to the Novi Sad Higher Public Prosecutor's Office rather than the court.
It also lacked the court case number, carrying only the prosecutor's case number.
The complaint, filed with the Novi Sad Basic Public Prosecutor's Office, seeks to identify the person who created and used the forged document.
Vucic said on September 27 before he resigned as president that he had pardoned 49 people, but did not disclose their names.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
U istom razgovoru Vučić je odbacio tvrdnje da su pomilovanjem obuhvaćene istaknute političke i javne ličnosti.
„Nema tu poznatih lica, možda jedno ili dva poznata lica, a sve ostalo su, najvećim delom, meni nepoznata lica“, zaključio je Vučić.
tOK traži dostavljanje dokumentacije
Medijska „potraga“ za imenima na spisku pomilovanja je nastavljena pa je agencija Beta je, pozivajući se na izvore iz Ministarstva pravde, objavila da to ministarstvo nema spisak pomilovanih i da nije učestvovalo u proceduri.
Podsećamo da je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u međuvremenu od Ministarstva pravde zatražilo da bez odlaganja i sa naročitom hitnošću dostavi podatke o tome da li su pred tim ministarstvom pokrenuti postupci pomilovanja i ukoliko jesu, na koja konkretna lica i koje konkretne postupke se pomilovanja odnose.
„Ukoliko jesu (pokrenuti postupci pomilovanja) na koja konkretna lica i koje konkretne (krivične) postupke se pomilovanja odnose, kao i da li je reč o pomilovanju okrivljenih u aktivnim postupcima pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal i Višim sudom u Beogradu, Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal“, navodi se u saopštenju Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Taj postupak je zasebno pitanje i ne znači da su ostale odluke falsifikovane.
Ipak, njegovo pokretanje dodatno je usmerilo pažnju na način izrade, dostavljanja i evidentiranja predsedničkih odluka.
Zakon o pomilovanju predviđa mogućnost da se postupak pokrene na osnovu molbe, ali i po službenoj dužnosti.
Pomilovanje može imati različite pravne posledice, uključujući oslobađanje od krivičnog gonjenja, što se naziva abolicijom, ili oslobađanje od izvršenja kazne, odnosno njeno ublažavanje.
Zbog toga nije svejedno da li je neko pomilovan pre okončanja krivičnog postupka ili nakon pravosnažne presude.
Upravo ta razlika jedan je od razloga zbog kojih tužilaštvo traži precizne podatke o svakoj osobi i svakom postupku.
Odgovor Ministarstva pravde sada je ključan
Zahtev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal predstavlja zvaničan korak u proveri okolnosti pod kojima je bivši predsednik Srbije najavio pomilovanje 49 osoba.
Za sada nije saopšteno da je protiv Aleksandra Vučića pokrenut krivični postupak zbog tih odluka, niti je utvrđeno da su pomilovanja nezakonita.
Tužilaštvo je zatražilo dokumentaciju kako bi utvrdilo činjenice o postupcima, licima i institucijama koje su u njima učestvovale.
Odgovor Ministarstva pravde mogao bi da razjasni ne samo ko je pomilovan, već i kako su odluke pripremljene, ko je o njima davao mišljenje i da li su dostavljene nadležnim sudovima i tužilaštvima.
Izvori: Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, RTS, Beta, Bi-Bi-Si na srpskom, Euronjuz Srbija.