Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose svi mediji.
Za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto.
Ceo uporedni tekst58 samo u jednom
Tekst iz 3 članka. 1 rečenicu prenose svi, u jednoj se razlikuju.
Još 7 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Nakon što je prebrojano 56,7 posto glasova na parlamentarnim izborima u Izraelu, nijedan politički blok nema potrebnu većinu za formiranje vlade.
Blok premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) trenutno ima 55 mandata, opozicija 49, dok dvije arapske stranke zajedno imaju 16 mjesta u Knesetu (Knesset), koji broji 120 zastupnika.
Izraelska izborna komisija upravo je ažurirala podatke na svom sajtu.
Blok Netanjahua pao je na 53 mandata, jevrejski opozicioni blok predvođen Gadijem Ajzenkotom „Promena“ sada ima 48 mandata, a izraelske palestinske opozicione stranke osvojile su 19 mandata.
Prebrojano je više od 92% glasačkih listića.
Izraelski portal Ynet navodi da su praktično svi glasovi dati na biračkim mestima već prebrojani, dok su preostali glasovi uglavnom oni poslati iz odsustva, koji čine oko 14% ukupnog broja glasova.
Prema tome, na osnovu glasova datih u zemlji, opozicija ukupno ima 67 mandata.
Za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto.
Još 51 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Prema djelimičnim rezultatima, Netanjahuov Likud osvojio je 27 mandata, dok je stranka Yashar, koju predvodi Gadi Eisenkot, dobila 21 mandat.
Slijedi Zajednička lista s 12 mandata, a stranka Zajedno, koju predvodi Naftali Benet (Naftali Bennett), ima 11 mjesta.
Demokrate i United Torah Judaism osvojili su po devet mandata.
Izlazne ankete mijenjaju procjene
Tokom noći mijenjale su se i procjene izlaznih anketa, koje su postepeno pokazivale nešto bolji rezultat Netanjahuovog bloka.
Izraelski javni servis Kan 11 sada mu pripisuje 51 mandat, Kanal 12 procjenjuje da bi mogao imati 52, dok Kanal 13 predviđa 51 mjesto.
U ranijim procjenama ove televizije njegovom bloku davale su po 50 mandata.
Opozicioni blok, prema tim anketama, mogao bi osvojiti između 49 i 51 mandat.
Kanal 14, koji se smatra bliskim Netanjahuu, jedini mu predviđa većinu, odnosno 62 mandata.
Ipak, prema trenutno prebrojanim glasovima, Netanjahuovoj koaliciji nedostaje šest mandata do potrebne većine.
Preostalih 43 posto glasova i rezultati manjih stranaka koje se bore za prelazak izbornog praga od 3,25 posto mogli bi utjecati na konačnu raspodjelu mandata.
Opozicija bi, kada bi joj se pridružile obje arapske stranke, zajedno imala 65 mandata.
Međutim, formiranje takve većine nije izvjesno.
Zajednička lista ponudila je samo vanjsku podršku, što znači da bi vlada protiv Netanjahua morala biti manjinska ili bi morala osigurati podršku stranaka iz drugog političkog bloka.
Ajzenkot je ranije izjavio da neće ulaziti u savez ni s jednom arapskom strankom.
Kao jedan od razloga naveo je njihov stav prema Hamasu, koji ne žele označiti terorističkom organizacijom.
Netanjahu je tokom obraćanja u izbornoj noći kritikovao arapske stranke, dok je Ajzenkot svojim pristalicama poručio da su građani na izborima izabrali promjenu.
Izlaznost najviša od 1999. godine
Prema ranije objavljenim podacima Centralne izborne komisije, izlaznost na izborima iznosila je 77,7 posto, što je najviše od 1999. godine.
To je za 7,1 procentni poen više nego na izborima 2022. godine.
Izraelski Kanal 12 objavio je da je među arapskim biračima izlaznost dostigla 80 posto.
Ukoliko nijedan blok ne uspije osigurati parlamentarnu većinu, Netanjahu bi mogao ostati na čelu vlade u tehničkom mandatu, dok bi opozicija mogla pokušati preuzeti kontrolu nad Knesetom, navodi Axios.
Brojanje glasova se nastavlja.
Glasovi vojnika, diplomata, zatvorenika i pacijenata u bolnicama, koji se obrađuju u dvostrukim kovertama, prebrojavaju se u danima nakon izbora.
Njihovi rezultati mogli bi promijeniti raspodjelu pojedinih mandata, naročito kod stranaka koje su blizu izbornog praga.
Zvanični rezultati trebali bi biti objavljeni u roku od osam dana od održavanja izbora.
Prema preliminarnim podacima nakon obrađenih 85,6 posto glasova, politička scena Izraela ostaje bez jasnog pobjednika koji bi samostalno mogao osigurati parlamentarnu većinu, dok su arapske stranke povećale broj mandata na ukupno 19. Prema podacima koje je objavio profil Israel Elects, blok koji predvodi premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) trenutno ima 53 mandata, opozicioni blok 48, dok arapske stranke zajedno imaju 19 mjesta u Knesetu.
Brojke pokazuju da nijedna strana zasad nije blizu potrebnih 61 mandata za parlamentarnu većinu.
Zbog toga bi arapske stranke mogle imati važnu ulogu u pregovorima o formiranju nove vlade, iako njihov ulazak u koaliciju nije izvjestan.
Riječ je o preliminarnom presjeku izborne raspodjele, a rezultati se mogu mijenjati do završetka prebrojavanja glasova.
Posebno se očekuje obrada glasova vojnika i drugih birača koji glasaju putem posebnih koverti, što bi moglo utjecati na konačan odnos snaga.
Pošto je prebrojano više od 92% glasova, ishod prvih izraelskih izbora nakon napada 7. oktobra postao je prilično jasan.
Netanjahu je izgubio parlamentarnu većinu, ali ni njegovi glavni protivnici, savez jevrejskih izraelskih stranaka koji nezvanično predvodi Gadi Ajzenkot, nisu uspeli da osvoje apsolutnu većinu.
U međuvremenu, palestinske stranke u Izraelu, koje takođe žele da svrgnu Netanjahua, ostvarile su istorijski snažan rezultat, osvojivši 19 mesta u Knesetu, koji ima 120 poslanika.
To znači da su pregovori o formiranju koalicije već u toku.
Ključno pitanje je da li će Ajzenkotov blok „Promena“ ući u savez sa palestinskim strankama ili će se pribegavati novim izborima, pa čak i saradnji sa Netanjahuom.
– Netanjahu je izgubio podršku.
Njegova stranka Likud i dalje je najveća u parlamentu, ali ima manje mandata.
Oslabila je i podrška njegovim krajnje desnim, verski ekstremističkim saveznicima, Bezalelu Smotriču i Itamaru Ben Gviru.
– Stranke koje se protive Netanjahuu dobile su veću podršku, ali su podeljene na savez jevrejskih stranaka i blok palestinsko-izraelskih stranaka.
– Zbog toga se vode intenzivne rasprave o tome da li će blok „Promena“ — koji čine stranka „Zajedno“ desničara Naftalija Beneta, levocentristički Demokrati Jaira Golana i desničarska stranka „Izrael naš dom“ — sklopiti dogovor sa palestinskim strankama u Izraelu.
– Zajednička lista, nova izborna koalicija nekoliko stranaka sa većinskim arapskim članstvom, ostvarila je veliki uspeh i osvojila najmanje 11 mandata, dok je Ra’am, druga islamistička stranka, osvojila šest.
– Glasovi palestinskih građana Izraela, koji čine oko 20% stanovništva, dugo su smatrani odlučujućim faktorom u određivanju toga ko će moći da formira vladu.
Visoka izlaznost na ovim izborima bila je podstaknuta i sve većim rasizmom i diskriminacijom kojima je ta zajednica izložena pod Netanjahuovom vladom.
– Netanjahu odbija saradnju sa palestinskim strankama u Izraelu i ponovio je to obećanje u obraćanju u tri sata ujutru, tokom izborne noći.
– Ovo su izbori sa najvećom izlaznošću u političkoj istoriji Izraela.
Mnogi Izraelci doputovali su avionom nazad u zemlju kako bi glasali, a glasalo je i gotovo 80% pripadnika Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).
– Donald Tramp izjavio je da je njegova podrška pomogla Netanjahuu da ostvari bolji rezultat od onog koji su predviđale ankete.
– Očekuje se da će glasovi pristigli iz odsustva biti prebrojani tokom večeri, a da će konačni rezultati biti poznati do četvrtka.
– Predsednik Isak Hercog potom će poveriti mandat za sastavljanje vlade političkom lideru za kojeg proceni da ima najbolje izglede da je formira.
– Netanjahu će ostati na funkciji premijera u tehničkom mandatu sve dok se pregovori o formiranju nove vlade ne završe.