
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Uvođenje sankcija Rusiji biće veliki test za novu Vladu Srbije koja tek treba da se formira jer je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, poručila da Srbija ne može da napreduje na evropskom putu ukoliko ne uskladi spoljnu i bezbednosnu politiku sa Briselom, ocenjuju analitičari. Uvođenje sankcija Rusiji biće jedan od glavnih izazova za novu Vladu Srbije, nakon što je Marta Kos poručila da bez usklađivanja politike sa Briselom nema napretka ka Evropskoj uniji.
Marta Kos izjavila je da Srbija neće moći da napreduje u procesu evropskih integracija ukoliko ne uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa Evropskom unijom, posebno kada je reč o odnosu prema Rusiji i ratu u Ukrajini. - Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa što su, naravno, spoljna i bezbednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje.
To će biti veoma, veoma teško - rekla je Kos. Međutim, kako kaže, EU još nije počela razgovore sa novom Vladom Srbije.
- Tako da prvo moraju da formiraju novu vladu, a potom ćemo videti kako ćemo i da li ćemo moći da nastavimo dalje u ovoj oblasti - navela je Kos. Latinović: Veliki test i izazov za novu Vladu Srbije
Tekst iz 3 članka. 2 rečenice prenose svi, u 16 se razlikuju.
Branka Latinović i Slobodan Zečević ističu da će novi sastav Vlade i prioriteti biti presudni
Analitičari smatraju da bi sankcije Rusiji imale više simbolički nego ekonomski značaj i da bi prioritet Srbiji trebalo da budu vladavina prava i demokratija
Kampanja podstiče negativan stav prema ruskim državljanima, što izaziva zabrinutost zbog moguće diskriminacije onih koji su pobegli od rata i režima u Rusiji
Vladimir Đukanović sa liste "Ujedinjena Srbija" tvrdi da Studentska lista planira uvođenje sankcija Rusiji, i kritikuje mogućnost održavanja referenduma o tom pitanju
Na nalozima na društvenim mrežama koji su tokom kampanje za nedavno završene parlamentarne izbore navijali za opoziciju i Studentsku listu pokrenuta kampanja "Rusi napolje".
Objavljuju se i postovi sa fotografijama državljana Rusije koji stoje u redovima ispred Alta banke, kojoj je juče oduzeta dozvola za rad, i to uz podsmeh.
"Rusi napolje", "Uopšte nemamo luksuz, ni vreme, ni resurse da proveravamo ko su 'dobri Rusi'.
Još jednom: Rusi napolje", "Da se ne foliramo: Rusi napolje" - ovo su samo neki od postova na društvenim mrežama u kojima se traži da državljani Rusije napuste Srbiju.
Uvođenje sankcija Rusiji biće veliki test za novu Vladu Srbije koja tek treba da se formira jer je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, poručila da Srbija ne može da napreduje na evropskom putu ukoliko ne uskladi spoljnu i bezbednosnu politiku sa Briselom, ocenjuju analitičari.
Po jednima je to diktat i pokušaj Brisela i Londona da pokažu "ko je gazda", a drugi smatraju da bi nova Vlada trebalo da insistira, najpre, na poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i demokratiju.
Zabrinjavajuća izjava Marte Kos stigla je dok još Republička izborna komisija nije objavila konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora što je preduslov da se verifikuju mandati poslanicima u novom sazivu parlamenta i potom formira nova Vlada Srbije.
Pritisak EU zbog sankcija Rusiji: Veliki izazov pred novom Vladom Srbije
Marta Kos u ulasku Srbije u EU
Imajući u vidu da, od kada je počeo rat u Ukrajini, Srbija nije otvorila nijedan novi klaster, postavlja se pitanje da li će nova Vlada napraviti bilo kakav iskorak u procesu evrointegracija.
Slogan "Rusi napolje" ne pojavljuje se prvi put kod nas.
On predstavlja izraz koji se kroz istoriju i u savremenom političkom diskursu koristi kao neka vrsta protesta protiv ruskog, odnosno sovjetskog "geopolitičkog i političkog uticaja".
Ipak, opravdana je zabrinutost velikog broja korisnika društvenih mreža da ovakve poruke mogu delovati diskriminatorno prema velikom broju ruskih državljana koji povremeno ili trajno borave u Srbiji, od kojih su gotovo svi pobegli od autokratskog režima i rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.
Uvođenje sankcija Rusiji biće jedan od glavnih izazova za novu Vladu Srbije, nakon što je Marta Kos poručila da bez usklađivanja politike sa Briselom nema napretka ka Evropskoj uniji.
Dok pojedini analitičari smatraju da je reč o pritisku Evropske unije i pokušaju nametanja političke volje Srbiji, drugi ocenjuju da bi prioritet nove vlade trebalo da budu reforme u oblasti vladavine prava, demokratije i borbe protiv korupcije.
Izjava Marte Kos usledila je u trenutku kada Republička izborna komisija još nije objavila konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora, što je jedan od preduslova za verifikaciju mandata poslanika i formiranje nove Vlade Srbije.
Marta Kos: "Bez usklađivanja spoljne politike nema napretka ka EU"
- Neki od vas koji nisu verovali u ono što smo govorili u kampanji, a to je da će lažna Studentska lista ako dođe do vlasti, a evo ima priliku da konačno formira vlast, da će uvesti sankcije Rusiji.
Žao mi je što u to niste verovali i što ste se naivno odlučili da date glas bezidejnoj i bezličnoj političkoj organizaciji.
Da će uvesti sankcije Rusiji nam govori i izjava gospodina Ilije Srdanovića.
On je na direktno pitanje o tome odgovorio da će građani ići na referendum - rekao je Vladimir Đukanović sa liste "Ujedinjena Srbija" na Tik-Toku.
- U kampanji su najpre govorili da neće uvoditi restriktivne mere prema ruskim građanima i ruskoj državi, a onda su kasnije rekli i da neće uvoditi sankcije, da bi sada rekli da će građani ići na referendum.
Uzgred, to nije pitanje za referendum, to je pitanje za odlučnu Vladu koja ima program i koja donosi odluke i jednostavno kaže "da" ili "ne".
Ako vi kažete da ćete biti na evropskom putu i ako kažete da morate da usklađujete spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, zašto onda morate da izvodite građane na referendum?
Šta ako građani kažu da neće da se uvode sankcije Rusiji?
Ovo pokazuje da ste vi jedna nezrela organizacija.
Uostalom, u kojim uslovima ćete vi da održite referendum?
U ovim revolucionarnim uslovima?
Mislite da će neko moći da vodi bilo kakvu normalnu kampanju za "da" ili za "ne"?
To će biti jedan naštelovani referendum, jer ćete vi svakako doneti odluku da uvodite sankcije Ruskoj federaciji.
Koga vi obmanjujete i koga vi lažete - rekao je Đukanović.
Podsetimo, Radomir Saičić sa Studentske liste izjavljivao je u nekoliko navrata da nova Vlada Srbije neće uvoditi sankcije Rusiji.
Marta Kos izjavila je da Srbija neće moći da napreduje u procesu evropskih integracija ukoliko ne uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa Evropskom unijom, posebno kada je reč o odnosu prema Rusiji i ratu u Ukrajini.
Marta Kos je ove nedelje odgovorila na pitanje da li će biti moguće da Srbija uđe u EU ako ne bude uvela sankcije Rusiji.
- Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa što su, naravno, spoljna i bezbednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje.
To će biti veoma, veoma teško - rekla je Kos.
Međutim, kako kaže, EU još nije počela razgovore sa novom Vladom Srbije.
- Tako da prvo moraju da formiraju novu vladu, a potom ćemo videti kako ćemo i da li ćemo moći da nastavimo dalje u ovoj oblasti - navela je Kos.
Ona je istakla da Evropska unija još nije započela razgovore sa novom Vladom Srbije i da će se o daljem napretku razgovarati nakon njenog formiranja.
Latinović: Veliki test i izazov za novu Vladu Srbije
Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka Srbije pri EU, smatra da će uvođenje sankcija Rusiji biti "veliki test i izazov" za novu Vladu Srbije.
- Problem je bio i taj što se Srbija nije u potpunosti ni usaglašavala sa izjavama i rezolucijama EU o Rusiji za razliku od Albanije, Crne Gore, BiH, Severne Makedonije, Ukrajine i Moldavije.
Mnogo toga će biti jasnije kada budemo videli sastav nove Vlade Srbije i ko će biti novi premijer i posebno ministar spoljnih poslova.
Ipak, Srdanović je rekao da će o spoljnoj politici odlučivati cela Vlada, a ne samo jedan čovek što je i logično - analizira Latinović za "Blic".
Kako kaže, moguće je i da pitanje sankcija Rusiji u narednom periodu i ne bude više "toliko aktuelno".
- Postoje pregovori Amerike, Rusije i Ukrajine u vezi sa krajem rata.
I Evropa se sve više angažuje na tom polju pa finski predsednik i norveški premijer nastoje da dobiju svoje mesto za pregovaračkim stolom.
Možda će biti važnije pitanje da li će premijer prvo putovati u susedne države ili u Brisel.
Po pravilu, trebalo bi prvo da idete u susedstvo jer vam je to dvorište i to su vam vrata EU - navodi Latinović.
Dodaje da se Studentska lista do sada nije mnogo izjašnjavala u vezi sa spoljnom politikom.
- Bila je samo poruka da nećemo uvoditi sankcije Rusiji.
Sada vidimo da se to malo promenilo i logično je da nisu izjave iste dok ne dobijete izbore i kada pobedite na izborima - zaključuje Latinović.
Ona je dodala da bi među prvim spoljnopolitičkim potezima novog premijera mogla da bude poseta susednim državama, pre odlaska u Brisel.
Govoreći o dosadašnjim stavovima studentske liste, Latinović je podsetila da je ranije saopšteno da sankcije Rusiji neće biti uvedene, ali je ocenila da se političke poruke mogu menjati nakon izbora.
Zečević: Prioritet novoj Vladi Srbije trebalo bi da budu vladavina prava i demokratija
Slobodan Zečević, direktor Instituta za evropske studije, ocenjuje za "Blic" da prioritet novoj Vladi Srbije ne bi trebalo da bude da uvedu sankcije Rusiji, nego da se "od EU dobije IBAR", osnosno pozitivan izveštaj o ispunjenosti merila za oblast vladavine prava.
Prema njegovoj oceni, fokus bi trebalo da bude na dobijanju pozitivnog izveštaja o ispunjenosti merila u oblasti vladavine prava, odnosno takozvanog IBAR-a, kao i na poglavljima 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, pravdu i bezbednost.
- Vladavina prava, demokratija i borba protiv korupcije su bili prevashodni cilj studentskog pokreta zbog čega su odlučili da izađu na izbore sa svojom listom.
Reč je o poglavljima 23 i 24. To bi trebalo da bude u fokusu nove Vlade Srbije, a da uvođenje sankcija Rusiji bude tema u skladu sa daljim napretkom Srbije ka EU - ocenjuje Zečević.
Kako kaže, teško je reći da li će EU dozvoliti Srbiji da napreduje na evropskom putu i otvara nove klastere dok ne uvede sankcije Rusiji.
- Nadam se da će u Briselu imati razumevanja za situaciju u Srbiji jer su vladavina prava, demokratija i borba protiv korupcije upravo evropske vrednosti zbog kojih je Studentska lista izašla na izbore - analizira Zečević.
On je izrazio nadu da će u Briselu imati razumevanja za političke okolnosti u Srbiji i da napredak u tim oblastima neće biti zanemaren zbog pitanja odnosa prema Rusiji.
Strahinja Subotić, programski direktor Centra za evropske politike, uveren je, pak, da će Srbija moći da otvori neki klaster "čak i ukoliko ne uvede sankcije Rusiji".
- Otvaranje klastera nikad nije bilo uslovljeno uvođenjem sankcija.
Naravno, zavisiće i od političkog pregovaranja, ukazivanja dobre volje, jer u Savetu članice donose jednoglasne odluke.
Ali ukoliko se donesu, odnosno naprave neverovatni reformski koraci, mislim da i države koje insistiraju na spoljnoj politici će shvatiti da jednostavno spoljna politika može da bude predmet razgovora o tom-potom, a da zapravo reforme moraju da budu u prvom planu - ocenjuje Subotić za "Blic"
Milanović: Srpske sankcije ne donose ništa Zapadu, ali pokazuju ko je gazda
Poteze Brisela prokomentarisao je i Branko Milanović, ekonomista i profesor na više američkih univerziteta.
- Celokupno zapadno (ili bi trebalo reći, britansko?) insistiranje da nova (još neformirana) Vlada Srbije uvede sankcije Rusiji, čemu se 80% stanovništva protivi, ima čisto ritualni karakter.
Srpske sankcije ekonomski ne znače ništa Rusiji.
Srpske sankcije štete srpskom stanovništvu.
Srpske sankcije ne donose ništa Zapadu, ali srpske sankcije pokazuju ko je gazda.
Tako da je njihovo značenje u potpunosti u domenu moći i kolonijalne poslušnosti - ocenio je Milanović na X mreži.
Kako je napisao, to je diktat.
- Drugim rečima, EU (i Britanija) žele da izbrišu celokupnu nesvrstanu i neutralnu politiku koju je prvo vodila Jugoslavija tokom četiri decenije, a zatim, pod drugačijim okolnostima i iz drugačijih razloga, i Srbija kako za vreme Đinđića, tako i za vreme Vučića, i da je zamene slepim praćenjem pravila iz Brisela i Londona, iako Beograd formalno ne pripada nijednom od ova dva centra - napisao je Milanović na X mreži.
Dodaje da je "problem jednostavan".
- Neizabrane birokrate u Briselu ne znaju ništa o istoriji, niti ih ona zanima.
Oni ne veruju da bi zemlje trebalo da vode spoljnu politiku koja je u njihovom sopstvenom interesu.
Ponašaju se kao Staljin 1948. godine, koji je govorio Jugoslovenima šta treba da rade, a zatim prekinuo sve ekonomske veze kada su to odbili - zaključio je Milanović.
Put Srbije u EU
Subotić smatra da bi značajan napredak u reformama mogao da doprinese tome da države koje insistiraju na usklađivanju spoljne politike prihvate da se o tom pitanju razgovara u kasnijoj fazi.
Milanović: "Pritisak Brisela i Londona ima političko značenje"
Ekonomista i profesor Branko Milanović smatra da insistiranje Evropske unije i Velike Britanije na uvođenju sankcija Rusiji ima pre svega političko značenje.
On je na društvenoj mreži Iks ocenio da bi srpske sankcije imale mali ekonomski značaj za Rusiju, ali da bi mogle da nanesu štetu Srbiji.
Prema njegovom mišljenju, insistiranje na takvoj odluci predstavlja pokušaj demonstracije političke moći i pritiska na Beograd.
Milanović je naveo i da smatra da EU i Velika Britanija žele da promene tradicionalnu politiku spoljnopolitičke neutralnosti Srbije i zamene je potpunim usklađivanjem sa stavovima Brisela i Londona.
Put Srbije ka Evropskoj uniji
- Status kandidata od 2012. godine
- Do sada je otvoreno 22 od 35 poglavlja (odnosno dva klastera po novoj metodologiji), a privremeno su zatvorena dva
- Sada se čeka na otvaranje Klastera 3, a vodeće EU institucije nedavno su istakle da su ostvareni uslovi za otvaranje ovog klastera
- Brisel naglašava potrebu za reformama u oblasti vladavine prava, slobode medija, kao i usklađivanje spoljne politike Srbije sa EU (pre svega kada je reč o sankcijama Rusiji)
Srbija trenutno čeka otvaranje Klastera 3, a evropske institucije su u prethodnom periodu ukazivale na potrebu za napretkom u reformama koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija i usklađivanje spoljne politike sa Evropskom unijom, posebno u vezi sa sankcijama Rusiji.
Evropska komesarka je prethodnih dana razgovarala sa Ilijom Srdanovićem, prvim kandidatom na Studentskoj listi i poručila da je EU spremna da podrži novu Vladu Srbije na evropskom putu.
- Srbija će morati da isporuči više.
Videćemo ozbiljnost njihove vlade posle izbora, ako ne budu samo pričali da žele da budu članica nego da konkretno rade na tome, posebno u pogledu strateškog usaglašavanja i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom - rekla je Marta Kos početkom oktobra tokom predstavljanja plana Evropske komisije za pripremu EU za buduće proširenje pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta.