Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Spoljna politikaNajraniji tekst Republika, 31. okt, 17:32 · poslednji 1. nov, 00:24

Poziv Putinu kao prekretnica: Evropa traži svoj put mimo Vašingtona

4 medija · 4 teksta · 2 izvorna Istraži mrežu
Foto iz članka: Sputnik Srbija
Pregled vesti

Hronologija

  1. 31. okt
    Sputnik Srbija (otvara se u novom prozoru)
    Poziv Putinu kao prekretnica: Evropa traži svoj put mimo Vašingtona
    Poziv Putinu kao prekretnica: Evropa traži svoj put mimo Vašingtona Pratite nas Telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom predstavljao je prekretnicu iz više razloga, istakao je finski predsednik… Ceo tekst

    Poziv Putinu kao prekretnica: Evropa traži svoj put mimo Vašingtona

    Pratite nas

    Telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom predstavljao je prekretnicu iz više razloga, istakao je finski predsednik Aleksander Stub.

    „Prvo, to je bio prvi put da sam kao predsednik Republike razgovarao sa predsednikom Putinom. Drugo, prvi put smo dobili neposredne informacije o tome kako predsednik Rusije ocenjuje situaciju na ratištu. I treće, dobili smo priliku da Rusima direktno prenesemo poruke Ukrajinaca“, objasnio je on, prenose mediji.

    Prema rečima finskog predsednika, on i norveški premijer Jonas Gar Stere inicirali su kontakt sa Putinom na molbu Ukrajine, a „poziv je usledio u pogodnom trenutku“.

    „Ključno pitanje je da li, na primer, spoljna politika SAD prema Rusiji i Ukrajini odgovara interesima Finske. I moramo da razmislimo šta da preduzmemo povodom toga“, rekao je Stub.

    Finski lider je istakao da između politike Evrope i SAD sada „postoje određene razlike u nijansama“: Brisel podržava Kijev, dok je Vašington izabrao ulogu posrednika u mirovnim pregovorima. Pritom ni Finska ne nastupa kao posrednik, već „stoprocentno“ podržava Ukrajinu, naglasio je šef države.

    „I tu poruku smo preneli predsedniku Putinu“, naveo je on.

    Stub je dodao da je o pozivu Putinu razgovarao i sa evropskim liderima.

    „Svi su bili upoznati sa sadržajem. To je bio prvi put da je EU dobila direktnu poruku od Rusije o ratu u Ukrajini ili, na primer, o situaciji u Baltičkom moru“, zaključio je on.

    Finski i norveški lider razgovarali su telefonom sa Putinom 27. oktobra, a zatim i sa Vladimirom Zelenskim. Razgovor je održan uoči trilateralnog sastanka Rusije, Ukrajine i SAD, koji se očekuje u novembru, i predstavljao je nastavak pregovora u Oslu 20. oktobra.

    To je bio prvi kontakt ruskog lidera sa evropskim kolegama posle više od godinu dana — u julu 2025. razgovarao je telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

  2. 17:32
    Republika (otvara se u novom prozoru) najraniji u katalogu
    Istorijski tazgovor predsednika Finske sa Putinom
    IZ KREMLJA STIGLE DIREKTNE PORUKE ZA CELU EVROPU!: Finski predsednik razgovarao sa Putinom Finski lider je istakao da između politike Evrope i SAD sada „postoje određene razlike u nijansama Telefonski razgovor sa… Ceo tekst

    IZ KREMLJA STIGLE DIREKTNE PORUKE ZA CELU EVROPU!: Finski predsednik razgovarao sa Putinom

    Finski lider je istakao da između politike Evrope i SAD sada „postoje određene razlike u nijansama

    Telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom predstavljao je prekretnicu iz više razloga, istakao je finski predsednik Aleksander Stub.

    - Prvo, to je bio prvi put da sam kao predsednik Republike razgovarao sa predsednikom Putinom. Drugo, prvi put smo dobili neposredne informacije o tome kako predsednik Rusije ocenjuje situaciju na ratištu. I treće, dobili smo priliku da Rusima direktno prenesemo poruke Ukrajinaca, objasnio je on, prenose mediji.

    Prema rečima finskog predsednika, on i norveški premijer Jonas Gar Stere inicirali su kontakt sa Putinom na molbu Ukrajine, a „poziv je usledio u pogodnom trenutku“.

    -Ključno pitanje je da li, na primer, spoljna politika SAD prema Rusiji i Ukrajini odgovara interesima Finske. I moramo da razmislimo šta da preduzmemo povodom toga, rekao je Stub.

    Finski lider je istakao da između politike Evrope i SAD sada „postoje određene razlike u nijansama“: Brisel podržava Kijev, dok je Vašington izabrao ulogu posrednika u mirovnim pregovorima. Pritom ni Finska ne nastupa kao posrednik, već „stoprocentno“ podržava Ukrajinu, naglasio je šef države.

    -I tu poruku smo preneli predsedniku Putinu, naveo je on.

    Stub je dodao da je o pozivu Putinu razgovarao i sa evropskim liderima.

    -Svi su bili upoznati sa sadržajem. To je bio prvi put da je EU dobila direktnu poruku od Rusije o ratu u Ukrajini ili, na primer, o situaciji u Baltičkom moru, zaključio je on.

    Finski i norveški lider razgovarali su telefonom sa Putinom 27. oktobra, a zatim i sa Vladimirom Zelenskim. Razgovor je održan uoči trilateralnog sastanka Rusije, Ukrajine i SAD, koji se očekuje u novembru, i predstavljao je nastavak pregovora u Oslu 20. oktobra.

    To je bio prvi kontakt ruskog lidera sa evropskim kolegama posle više od godinu dana — u julu 2025. razgovarao je telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

    Budi deo Republika zajednice.

  3. 19:38
    Informer (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 18 sati 38 min posle prvog
    Predsednik Finske otkrio šokantan detalj razgovora sa Putinom! Britanci objavili nezamislive vesti, a onda...
    Predsednik Finske Aleksandar Stub demantovao je pisanje britanskog Fajnenšel tajmsa o telefonskom razgovoru sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, navodeći da nije tačno da je ruski lider njemu i norveškom premijeru… Ceo tekst

    Predsednik Finske Aleksandar Stub demantovao je pisanje britanskog Fajnenšel tajmsa o telefonskom razgovoru sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, navodeći da nije tačno da je ruski lider njemu i norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu držao predavanje o istoriji Slovena

    Gostujući danas na finskoj nacionalnoj televiziji Ile, Stub je odbaciotvrdnje britanskog lista da je Putin veći deo razgovora, održanog 27. oktobra, proveo govoreći o srednjovekovnoj slovenskoj istoriji.

    - To nije istina, odnosno reč je o netačnoj informaciji - izjavio je finski predsednik.

    Fajnenšel tajms prethodno je, pozivajući se na tri izvora upoznata sa sadržajem razgovora, objavio da je Putin tokom devedesetominutnog telefonskog sastanka govorio uglavnom o istoriji Slovena i ruskom viđenju uzroka sukoba u Ukrajini, dok su pitanja okončanja rata ostala u drugom planu.

    Međutim, takve navode prethodno je demantovao i norveški premijer Jonas Gar Stere, koji je potvrdio da je ruski predsednik govorio o događajima u Evropi od 2014. godine, ali ne i da je držao predavanje o srednjovekovnoj istoriji.

    Stere je zatražio od britanskog lista da ispravi objavljenu informaciju, ali je redakcija Fajnenšel tajmsa ostala pri svom izveštaju.

    Stub otkrio: Ukrajina je tražila da razgovaramo sa Putinom

    Finski predsednik izneo je i detalj koji dodatno objašnjava okolnosti uspostavljanja kontakta sa Kremljom.

    Prema njegovim rečima, inicijativa za telefonski razgovor nije potekla isključivo od Helsinkija i Osla, već je prethodno usaglašena sa Kijevom.

    - To je bilo otvaranje komunikacionog kanala na zahtev Ukrajine - rekao je Stub.

    On je ocenio da je trenutak za razgovor bio dobro odabran, posebno imajući u vidu promene u američkoj politici prema Rusiji i Ukrajini.

    - Ključno pitanje jeste da li je, na primer, spoljna politika Sjedinjenih Američkih Država prema Rusiji i Ukrajini u skladu sa interesima Finske. Moramo da razmotrimo šta da uradimo povodom toga i, u tom smislu, poziv je došao u pogodno vreme - objasnio je finski predsednik.

    Stub je priznao da trenutno postoje određene razlike između evropskog i američkog pristupa rešavanju ukrajinskog sukoba.

    Prema njegovoj oceni, Evropska unija nastavlja da pruža direktnu podršku Kijevu, dok su Sjedinjene Američke Države preuzele ulogu posrednika u pregovorima između Moskve i Kijeva.

    Finski predsednik je, međutim, naglasio da Helsinki ne namerava da preuzme takvu posredničku ulogu.

    - Želim da naglasim da Finska ne deluje kao posrednik, već sto odsto podržava Ukrajinu. Tu poruku preneli smo i predsedniku Putinu - rekao je Stub.

    Prva direktna poruka Moskve Evropskoj uniji

    Stub je objasnio da je razgovor sa ruskim predsednikom formalno vodio u ime Finske, ali da su o njegovom sadržaju obavešteni i drugi evropski lideri.

    - Svi su bili upoznati sa sadržajem. To je bio prvi put da je Evropska unija dobila direktnu poruku od Rusije u vezi sa ratom u Ukrajini ili, na primer, situacijom u Baltičkom moru - istakao je finski predsednik.

    On je dodao da je razgovor bio koristan jer je omogućio neposrednu razmenu stavova, bez oslanjanja na posredne informacije.

    Prema njegovim rečima, Putin je na početku izneo rusko viđenje događaja nakon 2014. godine, nakon čega su strane razgovarale o konkretnim političkim i bezbednosnim pitanjima.

    Finski predsednik ocenio je razgovor kao sadržajan, navodeći da su dve strane uspele da vode normalnu i konkretnu diskusiju.

    Ipak, odluka Helsinkija i Osla da direktno kontaktiraju Moskvu izazvala je kritike pojedinih evropskih lidera. Danska premijerka Mete Frederiksen ocenila je da su Stub i Stere nastupili samostalno, bez dovoljno prethodnog usaglašavanja sa saveznicima.

    Finski predsednik odgovorio je da evropske zemlje imaju zajednički cilj, ali da postoje razlike u mišljenjima o načinu njegovog ostvarivanja.

    Prema njegovim rečima, svi žele da podrže Ukrajinu i doprinesu postizanju mira, ali se ne slažu svi oko toga kako treba voditi razgovore sa Moskvom.

    Telefonski razgovor održan je uoči najavljenog nastavka pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, koji bi trebalo da budu nastavljeni tokom prve polovine novembra.

    Upravo zbog toga Stub smatra da je bilo važno da evropski predstavnici neposredno čuju stavove ruskog rukovodstva, umesto da se oslanjaju isključivo na američko posredovanje.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.

    Ruska vlada produžila je zabranu izvoza dizel-goriva, brodskog goriva i gasnih ulja za još tri meseca, odnosno do 31. januara 2027. godine, saopštila je danas pres-služba vlade.

    Ukrajinske snage izvele su tokom noći snažan kombinovani napad na rusku vojnu fabriku "Kamenski" u gradu Kamensk-Šahtinski u Rostovskoj oblasti, koristeći rakete "Neptun" i udarne dronove.

    Evropske zemlje neće neposredno učestvovati u predstojećim pregovorima Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u Abu Dabiju, poručio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin preneo je američkom predsedniku Donaldu Trampu stav Irana o mogućem rešavanju sukoba na Bliskom istoku, uz prethodnu saglasnost iranskog predsednika Masuda Pezeškijana, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Ruski predsednik Vladimir Putin potvrdio je da je sa američkim predsednikom Donaldom Trampom razgovarao o ratu u Ukrajini, situaciji u Iranu i bilateralnim odnosima, uključujući energetsku saradnju.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.

    Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.

    Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u emisiji Kolegijum komentarisao je jutrošnje hapšenje Marka Krička, načelnika UKP-a, i Boška Sekulovića, načelnika Službe za suzbijanje kriminala.

    Pitanje političke zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ponovo je otvoreno u Hrvatskoj, nakon što je na HRT-u objavljen prilog o zahtevima koji bi, prema najavama hrvatskih predstavnika, trebalo da budu upućeni novoj vlasti u Srbiji.

    Dejan Šoškić, uništitelj dinara i srpske ekonomije dao je skandalozan intervju za antisrpski list "Pobjeda" u kojem je otvoreno ponizio naš narod, tretirajući Srbe u Crnoj Gori kao običnu nacionalnu manjinu!

    Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.

    Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.

    U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u noći između subote i nedelje dogodila u varošici Lešnici, na magistralnom putu Šabac–Loznica, život je izgubio Ognjen N. (24).

    Službenici Uprave policije Crne Gore sproveli su tokom protekle noći opsežnu policijsku akciju na teritoriji cele zemlje, tokom koje je kontrolisano oko 1.500 ljudi, pregledano 59 ugostiteljskih objekata, kladionica i kazina, dok je šest osoba lišeno slobode.

    Ubistvo Ljubomira Kiće Markovića (39), jednog od nekadašnjih vođa Partizanove navijačke grupe "Alkatraz", odigralo se 1. novembra 2019. godine na Voždovcu u Beogradu.

    Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.

    Učesnica "Elite 10" Miljana Kulić doživela je saobraćajnu nezgodu u trenutku dok je bila van rijalitija, a u kolima su se nalazili i njena majka Marija Kulić i sin Željko Kulić.

    Sin Goce Božinovske i Zorana Šijana, Mirko Šijan, proslavio je rođendan u krugu najmilijih, a njegova supruga Bojana podelila je atmosferu iz porodičnog doma na društvenim mrežama.

  4. 00:24
    Blic (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 23 sata 24 min posle prvog
    Aleksandar Stub demantovao da mu je Putin držao predavanje iz istorije
    Predsednik Finske Aleksandar Stub negirao je tvrdnje da mu je Vladimir Putin držao predavanje o slovenskoj istoriji tokom telefonskog razgovora Stub je poručio da Finska u potpunosti podržava Ukrajinu Predsednik Finske… Ceo tekst

    Predsednik Finske Aleksandar Stub negirao je tvrdnje da mu je Vladimir Putin držao predavanje o slovenskoj istoriji tokom telefonskog razgovora

    Stub je poručio da Finska u potpunosti podržava Ukrajinu

    Predsednik Finske Aleksandar Stub demantovao je danas navode pojedinih medija mu je ruski predsednik Vladimir Putin, tokom telefonskog razgovora ove nedelje ''održao predavanje o slovenskoj istoriji''.

    - Ovo nije istina, odnosno to je netačna informacija - rekao je Stub za finsku nacionalnu televiziju Yle, čime je demantovao navode Fajnenšel tajmsa koji je ranije objavio takvu informaciju.

    Prema Stubovim rečima, on i norveški premijer Jonas Gar Stere su inicirali kontakt sa Putinom na zahtev ukrajinske strane.

    - Ovo je bilo otvaranje komunikacionog kanala na zahtev Ukrajine - rekao je Stub.

    "Poziv je došao u pogodno vreme"

    On je ocenio i da je vreme poziva bilo dobro odabrano.

    - Ključno pitanje ovde je da li je, na primer, spoljna politika Sjedinjenih Američkih Država prema Rusiji i Ukrajini u skladu sa interesima Finske. I treba da razmotrimo šta da uradimo povodom toga, i u tom smislu, poziv je došao u pogodno vreme - istakao je Stub.

    Dodao je da trenutno postoje "određene nijansirane razlike" između evropske i američke politike i da, na primer, Evropska unija podržava Ukrajinu, dok su SAD izabrale ulogu posrednika u mirovnim pregovorima.

    - Ovde želim da naglasim da Finska ne deluje kao posrednik, već podržava Ukrajinu 100 odsto. Tu poruku smo preneli i predsedniku Putinu - rekao je Stub.

    Prema njegovim rečima, iako je 27. oktobra sa Putinom razgovarao u ime Finske, poziv ruskom predsedniku je postao tema razgovora i sa evropskim liderima.

    - Svi su bili upoznati sa sadržajem. To je bio prvi put da je EU dobila direktnu poruku od Rusije u vezi sa ratom u Ukrajini ili, na primer, situacijom u Baltičkom moru - kazao je Stub.

    Stub je rekao i da se ne slaže sa mogućim prijemom ruskih hokejaša na međunarodne turnire, zato što bi takva odluka u ovom trenutku dok traje rat u Ukrajini, kako je naveo, nosila "neprijatno simboličko značenje".

    (Tanjug)

Ko piše

4medija
4teksta
  • Sputnik Srbija
  • Republika
  • Informer
  • Blic

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete