Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

EkonomijaPrvi objavio Danas, 4. nov, 10:00

Popust od 70 odsto zvuči sjajno: Koliko ste zapravo uštedeli?

1 medij · 1 tekst · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Danas
Pregled vesti

Hronologija

  1. 10:00
    Danas (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Popust od 70 odsto zvuči sjajno: Koliko ste zapravo uštedeli?
    Veliki procenat popusta lako privuče pogled. Problem je što procenat sam po sebi ne govori koliko novca ostaje u vašem novčaniku, niti da li je aktuelna cena zaista niža nego prethodnih nedelja. Oznaka „−70%“ može… Ceo tekst

    Veliki procenat popusta lako privuče pogled. Problem je što procenat sam po sebi ne govori koliko novca ostaje u vašem novčaniku, niti da li je aktuelna cena zaista niža nego prethodnih nedelja.

    Oznaka „−70%“ može predstavljati odličnu priliku, ali i veoma malu uštedu u dinarima. Sve zavisi od početne cene, proizvoda na koji se popust odnosi i cene po kojoj se taj proizvod prodavao pre početka akcije.

    Zato Black Friday ponude za 2026. godinu ne treba procenjivati samo prema najvećem procentu na etiketi. Mnogo korisnije pitanje glasi: koliko ovim popustom zaista štedim?

    Procenat opisuje odnos između stare i nove cene. Kupcu je, međutim, važnije koliko je razlika između te dve cene izražena u dinarima.

    Zamislite proizvod koji je koštao 2.000 dinara, a sada se prodaje uz popust od 40 odsto. Nova cena iznosi 1.200 dinara, pa je ušteda 800 dinara.

    Drugi proizvod koštao je 60.000 dinara, a snižen je 15 odsto. Nova cena iznosi 51.000 dinara, što znači da kupac štedi 9.000 dinara.

    Prvi proizvod ima znatno veći procenat popusta, ali drugi donosi mnogo veću uštedu. To ne znači da je druga kupovina automatski bolja, već pokazuje zašto procenat ne treba posmatrati bez iznosa koji zaista plaćate.

    Pre nego što vas privuče veliko „−70%“, uradite jednostavan obračun:

    1. Pogledajte staru i aktuelnu cenu.

    2. Izračunajte razliku u dinarima.

    3. Uporedite tu razliku sa cenom po kojoj je proizvod bio dostupan pre akcije.

    Tek tada procenat dobija pravi smisao.

    Svaki procenat popusta polazi od neke referentne cene. To je broj u odnosu na koji je izračunata nova, niža cena.

    Za kupca je ključno da zna šta taj broj predstavlja. Da li je proizvod po toj ceni zaista bio dostupan neposredno pre akcije? Koliko dugo je ta cena važila? Da li se proizvod tokom prethodnih nedelja već prodavao povoljnije?

    Ako je proizvod ranije koštao 10.500 dinara, zatim je njegova referentna cena prikazana kao 15.000, a akcijska cena postavljena na 9.900 dinara, istaknuti procenat može delovati veoma ubedljivo. Ipak, stvarna razlika u odnosu na cenu koju je kupac nedavno mogao da plati iznosi samo 600 dinara.

    Ponuda i dalje može biti povoljna, jer je aktuelna cena niža. Ali stvarna ušteda nije ista kao utisak koji ostavlja veliki procenat.

    Zbog toga precrtanu cenu treba posmatrati kao polaznu informaciju, a ne kao konačan dokaz da je ponuda dobra.

    Još jedna važna razlika krije se u izrazu „popusti do 70 odsto“.

    Reč „do“ označava najveći ponuđeni popust, a ne popust koji važi za svaki proizvod. U velikoj akciji može postojati nekoliko artikala sa veoma visokim sniženjem, dok će ostatak ponude imati znatno manje promene cena.

    Slično važi i za kampanje koje obuhvataju hiljade proizvoda. Veliki broj artikala na akciji govori o širini ponude, ali ne i o dubini svakog pojedinačnog sniženja.

    Zato proizvod ne treba procenjivati prema sloganu cele kampanje. Svaku cenu treba proveriti zasebno.

    Aktuelna cena pokazuje koliko proizvod košta danas. Istorija cene, odnosno prikaz njene promene, pokazuje kako je do te cene došlo.

    Ako se cena mesecima kretala oko istog iznosa, a sada je uz nju dodat veliki procenat popusta, verovatno ne gledate posebno duboko sniženje. Ako je trenutna cena jasno niža od uobičajenog raspona, onda postoji mnogo čvršći razlog da ponudu smatrate povoljnom.

    Na stranici proizvoda na Eponudi nalazi se funkcija „Promena cene“, koja prikazuje kretanje najniže cene proizvoda u izabranom periodu. Posetioci mogu da vide promenu tokom prethodnog meseca, dok registrovani korisnici mogu da pregledaju duži period, do 12 meseci, odnosno vreme tokom kojeg je proizvod bio dostupan na platformi.

    Takav prikaz može da otkrije da li je trenutna cena:

    • zaista niža nego prethodnih nedelja;

    • samo vraćena na raniji nivo;

    • kratkotrajno snižena;

    • deo uobičajenog kolebanja cene;

    • najniža u posmatranom periodu.

    Istorija cene ne odlučuje umesto kupca, ali mu daje objektivniju osnovu za odluku.

    Pre nego što završite kupovinu, prođite kroz nekoliko jednostavnih koraka.

    1. Proverite tačnu oznaku modela

    Sličan naziv ne znači nužno da je reč o istom proizvodu. Kod telefona razlika može biti u memoriji, kod televizora u dijagonali i godini proizvodnje, a kod laptopa u procesoru, količini radne memorije ili kapacitetu diska.

    Poređenje cena ima smisla samo kada poredite isti model i istu varijantu proizvoda.

    2. Pogledajte cenu kod više prodavaca

    Cena prikazana u jednoj prodavnici ne govori dovoljno o ponudi na tržištu. Isti proizvod može istovremeno imati različitu cenu kod većeg broja prodavaca.

    Pored cene proverite raspoloživost, rok isporuke, način plaćanja i druge uslove koji mogu uticati na konačan izbor.

    3. Otvorite prikaz promene cene

    Pogledajte gde se aktuelna cena nalazi u odnosu na prethodne nedelje i mesece. Jedan pogled na kretanje cene često daje više informacija od velikog procenta na reklamnom baneru.

    4. Izračunajte uštedu u dinarima

    Nemojte se zaustaviti na procentu. Oduzmite aktuelnu cenu od relevantne prethodne cene i pogledajte koliko zaista štedite.

    Taj iznos zatim procenite u odnosu na značaj kupovine. Ušteda od nekoliko stotina dinara može biti korisna, ali možda nije dovoljan razlog da kupite proizvod koji vam trenutno nije potreban.

    5. Proverite konačan iznos

    Dostava, unošenje uređaja, montaža ili druga dodatna usluga mogu promeniti konačan račun. Najniža istaknuta cena proizvoda zato nije uvek i najniži ukupan trošak kupovine.

    Kupovina ima više smisla kada je trenutna cena među najnižima u posmatranom periodu, proizvod vam je zaista potreban i ukupni uslovi ponude vam odgovaraju.

    Ako cena nije značajno niža nego ranije, a kupovina nije hitna, razumno je sačekati. Proizvod možete sačuvati na listi želja ili uključiti obaveštenje o promeni cene, kako ne biste svakodnevno proveravali ponude.

    Najvažnije je da odluku ne donosite samo zato što akcija ima rok ili zato što je procenat vizuelno upečatljiv. Odbrojavanje do isteka ponude stvara osećaj hitnosti, ali ne menja vrednost proizvoda niti iznos stvarne uštede.

    Veliki procenat popusta može biti dobar signal da obratite pažnju na proizvod, ali ne bi trebalo da bude jedini razlog za kupovinu.

    Procenat privlači pažnju. Razlika u dinarima pokazuje koliko štedite. Istorija cene otkriva da li je sniženje zaista neuobičajeno, dok poređenje ponuda pokazuje gde dobijate najbolje ukupne uslove.

    Najpovoljnija kupovina zato nije nužno ona sa najvećim procentom popusta, već ona kod koje ste proverili cenu, razumeli stvarnu uštedu i doneli odluku bez pritiska.

Ko je u vesti

1

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Organizacije

1 od 1 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

1medij
1tekst
  • Danas

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete