
U izveštaju o Srbiji se navodi da ukupan tempo pregovora i dalje zavisi od napretka u vladavini prava i normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Ovo navodi jedan izvor
Dokument koji će danas predstaviti evropska komesarka za proširenje Marta Kos u Briselu obuhvata izveštaje Evropske komisije o 10 zemalja kandidata za pristupanje Evropskoj uniji i u njemu se navodi i da ukupan tempo pregovora Srbije i dalje zavisi od napretka u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Od početka pregovora Srbije o pristupanju EU u januaru 2014. otvorena su 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, uključujući sva poglavlja Klastera 1 i Klastera 4, a dva poglavlja su privremeno zatvorena.
Ovo navodi jedan izvor
U izveštaju koji obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine podseća se da su od početka pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. godine, otvorena 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, uključujuci sva poglavlja u okviru Klastera 1 (osnove) i Klastera 4 (zelena agenda i održiva povezanost), kao i da su dva poglavlja privremeno zatvorena.
Ocena da je Srbija ispunila merila za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i da je klaster tehnički spreman ostaje na snazi.
Ovo navodi jedan izvor
Ocena Evropske komisije iz prethodnih godina da je Srbija ispunila merila za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje ostaje na snazi, navodi se u nacrtu Paketa o proširenju za 2026. godinu u koji je Tanjug imao uvid.
U izveštaju se navodi da je Vlada Srbije formirala novi operativni tim predvođen glavnim pregovaračem kako bi ubrzala ispunjavanje tehničkih kriterijuma, i da članstvo u EU ostaje strateški cilj.
Ovo navodi jedan izvor
U dokumentu se navodi i da članstvo u EU ostaje strateški cilj Vlade Srbije, kao i da je Vlada u periodu obuhvaćenim izveštajem, formirala novi operativni tim, predvođen glavnim pregovaračem, kako bi ubrzala napredak u ispunjavanju tehničkih kriterijuma za članstvo.
Evropska komisija navodi da je sahrana Ratka Mladića u septembru 2026. uz prisustvo visokih državnih i vojnih zvaničnika doprinela veličanju Mladića na način suprotan vrednostima EU putu Srbije.
Ovo navodi jedan izvor
Dodaje se da je antievropski narativ, i dalje prisutan u srpskim medijima i kod nosioca političkih funkcija i tvrdi da je sahrana Ratka Mladica u septembru 2026. godine uz prisustvo visokih državnih i vojnih zvaničnika, doprinela veličanju Mladića na način koji je u suprotnosti sa vrednostima na kojima počiva put Srbije ka Evropskoj uniji.
Komisija ističe historijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dela političkih lidera, naročito u RS-u, nakon smrti Ratka Mladića; na njegovoj sahrani u Beogradu bili su lideri iz RS-a, što je izazvalo snažne reakcije, a odnosi sa Srbijom su došli pod pritisak.
Ovo navodi jedan izvor
Komisija posebno ističe historijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dijela političkih lidera, naročito u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Na njegovoj sahrani u Beogradu bili su lideri i političari iz RS-a, što je izazvalo snažne reakcije u zemlji i regiji. Komisija takve slučajeve ocjenjuje kao "fundamentalno nespojive s vrijednostima EU". Odnosi sa Srbijom, inače dobri, zbog toga su, kako se navodi, došli pod pritisak.
U izveštaju se navodi da su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održani 25. oktobra i da je, prema preliminarnim rezultatima, 'Studentska lista' osvojila apsolutnu većinu mandata.
Ovo navodi jedan izvor
Dodaje se da su vanredni parlamentarni izbori održani 25. oktobra i da je na njima, prema preliminarnim rezultatima "Studentska lista", nastala iz masovnog pokreta studenata i građana, osvojila apsolutnu vecinu mandata.
Komisija navodi da unutrašnjopolitičke preokupacije Beograda i Prištine nisu omogućile odlučne korake ka sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine.
Ovo navodi jedan izvor
U dokumentu se pominje i dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU, uz konstataciju da su unutrašnjopolitičke preokupacije obe strane onemogucile preduzimanje odlučnih koraka ka sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i aneksa o njegovoj primeni, a time i napredak u normalizaciji njihovih odnosa.
Komisija ocenjuje da se BiH 'sve više udaljava od evropskog puta', da je upravljanje nezadovoljavajuće, da su nezavisne institucije slabe i da većina prošlogodišnjih preporuka nije provedena.
Ovo navodi jedan izvor
Izvještaj, objavljen danas u Briselu, obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine. Komisija navodi da vlasti u BiH javno i dalje izražavaju opredijeljenost za evropske integracije. Ipak, izvještajni period obilježilo je, kako se navodi, "sve veće udaljavanje od evropskog puta". Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme vezane za EU još nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje "sve nezadovoljavajuće", da su nezavisne institucije slabe i da se na svim nivoima vlasti vide znakovi zarobljenosti države. Od prošlogodišnjih preporuka većina nije provedena i one ostaju na snazi.
Komisija traži od BiH da ukine bezvizne režime sa sedam zemalja, uključujući Rusiju, Kinu, Tursku i Katar, i da prestane sa sezonskim izuzećima, upozoravajući na rizik nezakonitih migracija prema EU.
Ovo navodi jedan izvor
Komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije. Upozorava da to može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
BiH je umesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje produžila sezonsko ukidanje viza sa 30 na 60 dana, što je Komisija zabeležila kao nazadovanje.
Ovo navodi jedan izvor
U viznoj politici Komisija je zabilježila nazadovanje. BiH je, umjesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu 2025-2027, produžila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana.
BiH je 19. juna 2026. stavljena na sivu listu FATF-a zbog kašnjenja u usklađivanju sa međunarodnim standardima, a u 2025. oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta.
Ovo navodi jedan izvor
Ipak, oduzimanje imovine i dalje je slabo: u 2025. oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, manje nego 7,6 miliona godinu ranije. Broj zajedničkih istražnih timova pao je sa 64 na 17. Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. juna 2026. stavljena na sivu listu FATF-a.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.