Rečenice koje prenose svi mediji.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE. Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Tekst iz 2 članka. 3 rečenice prenose svi.
- Život po mjeri čovjeka
- Trofej Radija Crne Gore
Nepravilnosti i napadi tokom izbornog dana u Srbiji
Domaće posmatračke misije zabeležile su stotine nepravilnosti, dok mediji prenose izveštaje i o fizičkim obračunima.
Fizički i verbalni okršaji, uz sumnje na izborne marifetluke, nisu retkost tokom izbornog dana u Srbiji.
Od otvaranja birališta 25. oktobra posmatračke misije zabeležile su stotine navodnih nepravilnosti poput narušavanja tajnosti glasanja, neodgovarajuće upotrebe UV spreja i lampi, pritisaka na birače.
Zabeleženo je više slučajeva fizičkog nasilja širom Srbije, prema pisanju medija.
Misija Evropske unije „duboko je zabrinuta zbog prijavljenih nasilnih incidenata na više biračkih mesta", naveo je Andreas fon Bekeret, šef EU misije u Srbiji.
„Građani Srbije moraju biti u mogućnosti da ostvare demokratsko pravo glasa u mirnom i bezbednom okruženju.
„Pozivamo sve aktere da ostanu mirni, da se ponašaju odgovorno i da se uzdrže od nasilja i provokacija, a nadležne institucije da obezbede bezbednost svih učesnika u izbornom procesu", napisao je na društvenoj mreži Iks.
Tokom izbornog dana, raspoređena je do sada najveća posmatračka misija ODIHR-a, kao i posmatračke misije Evropskog parlamenta, Saveta Evrope i Parlamentarne skupštine OEBS-a, rekao je ranije Raša Nedeljkov, programski direktor posmatračke misije Crte.
Pored posmatrača izbora, tokom glasanja bilo je posla i za policiju i tužilaštva na pojedinim mestima.
Fizički obračuni tokom izbornog dana
U Pančevu, na biračkom mestu kod Poljoprivredne škole, došlo je do fizičkog obračuna kada je grupa maskiranih muškaraca napala nekoliko mladića.
Na snimcima na društvenim mrežama vidi se da je jednom mladiću krvavo lice.
U tuči je bilo i povređenih, kojima je ukazana medicinska pomoć, a policija je izašla izvršila uviđaj, javljaju mediji.
Pogledajte video Incident u Pančevu: Grupa maskiranih ljudi napala mladiće kod biračkog mesta
Policija je reagovala i u Doljevcu, kod Niša na jugu zemlje, gde su prema tvrdnjama Dragane Milutinović, advokatkinje Studentske liste maskirani muškarci napali jednog od članova biračkog odbora.
Osnovno tužilaštvo u Nišu saopštilo je da je predsednik biračkog odbora rekao policiji da nije bilo nikakvih problema na tom biračkom mestu i da je prijava očigledno lažna.
Policija nije uočila „ništa sumnjivo", dodali su.
Na severu se desio incident, kada je u vojvođanskom mestu Hrtkovci napadnuta grupa bajkera koji podržavaju Studentsku listu, rekli su iz SL za BBC na srpskom.
Dvoje bajkera zadobilo je „lakše telesne povrede" i zbrinuti su.
Nije poznat identitet napadača, dodali su.
Tokom dana u Beogradu je na više mesta bila grupisana policija.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova zatvorili su deo Ulice kralja Milana ispred sedišta Republičke izborne komisije oko podneva.
Kasnije, popodne, u ovom delu grada bila je raspoređena policija u opremi za razbijanje demonstracija, a novinaru BBC Nemanji Mitroviću nije bilo dozvoljen ulaz u ograđeni prostor.
Crta: Fotografisanje listića najčešća nepravilnost
Tokom izbornog dana zabeleženo je ometanje članova biračkih odbora, pritisci na birače, ugrožavanje tajnosti glasanja, rekao je Raša Nedeljkov, programski direktor Crte.
Na svakom drugom biračkom mestu viđeno je fotografisanje listića, a na trećini nisu korišćeni UV lampe i sprej u skladu sa procedurom, dodao je.
Posmatrači Crte primetili su i glasanje bez važećih dokumenata (osam odsto biračkih mesta) i glasanje u tuđe ime (13 odsto biračkih mesta).
Viđeno je i cirkularno glasanje, a na pojedinim mestima bile su prisutni i ljudi koji su direktno uticali na birače kako da glasaju, dodao je Nedeljkov.
„Sada predstoji podjednako važan deo brojanje glasova, obrade podataka i njihovo dostavljanje izbornim komisijama", rekao je.
Druga domaća posmatračka misija - Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) do 20 sati imala je više od 300 prijava mogućih nepravilnosti tokom izbornog dana.
Među najznačajnijim problemima izdvojili su nepravilnosti u organizaciji glasanja van biračkog mesta, nepokazivanje lične karte na biračkom mestu, fotografisanje glasačkih listića i grupno glasanje.
Napadi u predizbornoj kampanji 2026.
Kako se dan glasanja približavao, tako je u pojedinim mestima postajalo sve napetije.
Broj fizičkih i verbalnih obračnu trostruko je bio veći u pretposlednjoj u odnosu na prvu nedelju predizborne kampanje, objavila je posmatračka misija Crta.
Od 5. do 11. oktobra zabeleženo je 90 incidenata, od čega su 34 obuhvatala i nasilje, navela je Crta u izveštaju.
„Policija je postupala nedosledno i često kasno u rizičnim situacijama za opozicione kandidate, dok je istovremeno bila efikasno i preventivno angažovana u obezbeđivanju aktivnosti vladajuće liste.
„ Nije zabeleženo da su pripadnici policije procesuirali i utvrđivali odgovornost za napade na opozicione aktiviste i građane", piše.
U maju 2025. godine, dvomesečna beba po imenu Volter dovedena je u bolnicu u imućnoj kalifornijskoj četvrti Arkadija sa povredom glave.
Hapšenja je međutim bilo.
Petoro ljudi je privedeno u Novom Sadu zbog „sumnje da su planirali nasilje i nerede u Beogradu" na dan glasanja, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Beogradu dan pre početka izborne tišine.
„Planirali su napade na neistomišljenike i policijske službenike, sa namerom svrgavanja najviših državnih organa i ugrožavanja ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije", tvrdi se u saopštenju tužilaštva.
Bez reakcije nadležnih ostali su navodi da su tragovi špijunskog softvera pronađeni na telefonima Vladana Đokića, rektora Beogradskog univerziteta, i Radeta Bajića, višeg tužilačkog saradnika, koji je radio na slučaju Generalštab.
Đokićev telefon bio je zaražen softverom Pegazus, izraelske kompanije NSO grup, tokom 2026. godine, pokazala je analiza forenzičke laboratorije Citizen Lab iz Kanade i Share Fondacije.
U slučaju Bajića još nije utvrđeno koji je špijunski softver korišćen.
Prethodno su Studenti u blokadi saopštili da je od početka 2026. na telefonima 14 studenata, aktivista i opozicionih političara pronađen Pegazus
Iz Bezbednosno-informativne agencije su ove navode nazvali „trivijalnim senzacionalizmom“.
Od nekorišćenja UV lampe na biračkom mestu do kupovine glasova nepravilnosti su koje su zabeležili posmatrači Crte na parlamentarnim izborima 2023.
Zbog svih njih zaključili su da je 13 odsto biračkih mesta „bilo kontaminirano ozbiljnim neregularnostima koje su uticale na ishod glasanja".
Crta je tokom izbornog dana podnela sedam prijava policiji zbog sumnji na kupovinu glasova i cirkularno glasanje, kao i dve prijave zbog zastrašivanja i fizičkog napada na posmatrače.
Jedan od njih desio se u u dvorištu lokalne policijske stanice u Odžacima.
Žena koja je tvrdila da je njegova majka rekla je da je beba slučajno pala sa kreveta, prema policijskom izveštaju.
Ali nešto nije delovalo kako treba doktoru, koji je rekao da je Volterovo stanje izgledalo sličnije povredama zadobijenim tokom saobraćajne nesreće ili protresanja.
Posumnjavši na zlostavljanje deteta, policija je pretresla velelepnu vilu u kojoj je Volter živeo i nakratko privela njegove roditelje, Guodžun Sjuana (66) i Silviju Džang (39).
Tužioci su saopštili da su zatekli nešto što se „može opisati samo kao Kuća užasa“ – lavirint pun postavljenih kamera sa 14 surogat dece starosti između šest meseci i tri godine, za koje kažu da su proživljavali svakodnevna premlaćivanja.
Adresa vile, otkrile su vlasti kasnije, takođe je bila registrovana kao surogat agencija koju vodi ovaj par i koristila je da regrutuje mnoštvo surogat majki.
U oktobru 2026, par je ponovo uhapšen i optužen za udruživanje radi vršenja krivičnog dela zlostavljanja dece.
Oni negiraju optužbe i ostaju u pritvoru.
Kaucija je određena na po 20 miliona dolara za svako od njih.
Ako bude osuđen, Sjuana čeka i do 17 godina i četiri meseca zatvora, dok bi Džang mogla da bude osuđena i na do 11 godina i osam meseci.
Par se preselio u vilu Arkadija u aprilu 2021. godine.
Onlajn listing pokazuje da je vila od 929 kvadratnih metara prodata za 3,3 miliona dolara te iste godine.
Sadrži devet spavaćih soba, 11 kupatila i bazen na zagrevanje.
Ova imućna četvrt na istočnoj stani Los Anđelesa u lokalnim medijima se naziva „kineski Beverli Hils“.
Skoro 60 odsto njenih stanovnika registrovalo se na najskorijem američkom popisu kao „Azijci“, većina od njih Kinezi.
Prihodi domaćinstava tamo daleko nadmašuju prihode većine američkih porodica.
„Ova kuća može da se opiše jedino kao kuća užasa za ovu neverovatno malu decu koja su dovedena u kuću preko surogatskog procesa“, rekao je na konferenciji za štampu u oktobru tužilac za okrug Los Anđelesa Nejtan Hohman posle podizanja optužnica.
U vili su instalirane trideset i dve kamere, prema optužbi.
Mala deca su često provodila sate i sate sedeći pored stolova, pokazuju snimci.
Jedna soba nije imala kamere, ali su druge kamere snimile dadilje kako nose ovu decu u tu sobu, a deca su potom mogla da se čuju kako vrište unutra.
Tužioci su tvrdili da je povrede bebe Voltera nanela jedna od dadilja, Čunmej Li, a optužili su je za zlostavljanje dece u uslovima koji verovatno mogu dovesti do teških telesnih povreda ili smrti.
Li je još uvek u bekstvu i još nije uhapšena.
Advokat para Mičel Krems rekao je da je optužnica „krivo predstavljanje“ na osnovu dokaza u koje je imao uvid, javlja CBS njuz, BBC-jev američki partner.
Krems kaže da je njegov klijent Sjuan nevin.
„Napadaju ga zato što je iskoristio ustavom zagarantovano pravo da ima mnogočlanu porodicu“, izjavio je advokat, prema izveštavanju CBS njuza.
Sjedinjene Američke Države su postale jedna od vodećih svetskih destinacija sa surogat majčinstvo – kad žena iznese trudnoću u nečije tuđe ime.
Studija surogat majčinstva u SAD iz 2024. godine pokazala je da je skoro trećina namenjenih roditelja između 2014. i 2020. godine dolazila izvan zemlje.
Kina, gde je surogat majčinstvo zabranjeno, bila je ubedljivo najveći izvor međunarodnih klijenata, čineći otprilike 41 odsto stranih namenjenih roditelja.
Sjedinjene Države nude asistirane reproduktivne tehnološke usluge koje mnogi ljudi iz Kine ne mogu da dobiju kod kuće.
Singl žene i LGBTQ osobe često nailaze na prepreke na putu do vantelesne oplodnje i zamrzavanje jajnih ćelija.
Ima parova koji su bili ograničeni višedecenijskom kineskom Politikom jednog deteta, a u vreme kad je ona bila okončana 2016. godine, bili su fizički onemogućeni da sami dobiju dete, što je neke od njih navelo da se okrenu surogat majčinstvu u inostranstvu.
Kod surogat majki koje su rađale bebe za Sjuana i Džang, njihov zahtev da imaju surogat bebe isprva nije budio veliko podozrenje, otkrivaju sudski spisi.
Nekoliko surogat majki je angažovano preko agencije nazvane „Mark surogasi“.
I dok se agencija često doživljava kao nezavisna treća strana, Mark surogasi, ispostavlja se, vodio je upravo ovaj par – što je činjenica koja nije uvek bila javno obelodanjivana, prema dve tužbe podnete protiv para od nekih surogat majki.
Silvija Džang je bila imenovana kao direktorka Mark surogasija u korporativnoj evidenciji za registraciju, a njihova vila Arkadija navedena je kao adresa kompanije u istom dokumentu.
Tokom ročišta od 16. oktobra, zamenik okružnog tužioca Mekenzi Kameron Tejmuri je takođe rekao sudiji da ne postoji nijedan drugi namenjeni roditelj koji je ikad povezan sa surogat majčinstvom preko agencije koju su Sjuan i Džang vodili iz njihovog vlastitog doma.
Jedna od surogat majki, Tronderika Džejms, tužila je par 2025. godine za odštetu povodom prevare i namernog lažnog predstavljanja.
Ona je navela da Džang nije obelodanila svoje veze sa Mark surogasijem tokom inicijalne faze i da ona ne bi nastavila sa procesom da je znala pravu prirodu ovog aranžmana.
Džejms nije odgovorila na BBC-jev zahtev za intervju.
Optuženi su kasnije podneli molbu za odbacivanje slučaja, tvrdeći da žena nije imala dovoljno osnova za tužbu.
Slučaj još nije razrešen.
Još pet žena, Stejsi Rejlin King, Evelin Senolos Aredža, Kejla Eliot, Hejli Hernandez, i Veniti Mekgovern, navele su slična iskustva u odvojenoj tužbi podnetoj u avgustu protiv Guodžuna Sjuana i Silvije Džang.
U tužbi se navodi da je Džang propustila da obelodani njene i Sjuanove veze sa agencijom, kao i pravi broj dece koju su imali.
„Svaka podnositeljka tužbe je obmanuta da veruje da je ona jedina žena koja rađa decu za par i da je pomagala porodici da dobije jedno, voljeno dete“, navodi se u njihovoj tužbi.
Par je takođe koristio još jednu spoljnu agenciju za surogat majčinstvo – kalifornijsku Bejbitri surogasi.
Patrik Ju, osnivač Bejbitrija, rekao je za BBC da im se Sjuan obratio 2018. godine.
Ju je ispričao za BBC da mu je Sjuan rekao kako želi da ima veliku porodicu.
Oni su pomogli Sjuanu da se upari sa nekoliko žena koje su rodile najmanje četiri bebe.
„Kad smo videli u vestima da je pod istragom, tad sam prvi put shvatio da on ima jako mnogo dece.
Odmah smo prestali da sarađujemo s njim“, rekao je Ju.
Jedna od žena kojoj je pomogao da se upari sa njim 2024. godine, međutim, već je bila trudna kad se pojavila vest sa Volterovim povredama u maju prošle godine.
Vlasti su stavili njihovo 21 dete pod zaštitno starateljstvo dok policija vodi istragu o navodnom zlostavljanju dece.
Ju je za BBC rekao da je ugovorio sastanak između para i tada sveže trudne surogat majke.
On je opisao da je par zvučao vrlo samouvereno, razuveravajući surogat majku da će se ophoditi prema deci dobro.
Žena je odlučila da nastavi to putovanje i rodila bebu početkom 2026. godine.
Ne postoji pravno ograničenje za broj surogata koje namenjeni roditelj može da zatraži, niti postoji zahtev da se podnese takva informacija, prema doktorki Liang Ju, potpredsednici Kineske specijalne interesne grupe Američkog udruženja za reproduktivnu medicinu i programskoj direktorki Reproduktivne kliničke nauke pri Univerzitetu Old Dominijon.
Liang je rekla da određene banke ili agencije mogu da imaju vlastite zahteve, ali da nisu obavezane zakonom na njih.
A par takođe može da sarađuje sa nekoliko različitih agencija istovremeno, a da ne otkriva sve svoje informacije svakoj agenciji.
„To stvara sivu zonu u zakonu i u regulativi ove oblasti.“
Liang je dodala da je u okviru te sive zone videla mnogo primera bogatih klijenata, i ne samo Kineza.
Ali zbog zaštite privatnosti i ugovora o poverljivosti potpisanih sa doktorima i klinikama za plodnost, većina nisu poznata u javnosti.
„Drugim rečima, ova vrsta ponašanja (kao Sjuanovo) nije neuobičajeno.“
BBC se obratio advokatima koji zastupaju Sjuana i Džang u vezi s ovim navodima.
Mičel Krems – koji zastupa oboje – nije nam odgovorio.
Met Kuhanim, koji zastupa Džang, rekao je da će slučaj biti rešavan kroz odgovarajuće pravne kanale.
Na ročištu od 16. oktobra, Tejmuri je rekla sudiji da je 2025. godine njihova finansijska neto vrednost značajno premašivala 100 miliona dolara.
Tejmuri je dodao da su pronašli tri pasoša za Sjuana – meksički, kineski i američki.
Sjuan je rođen u Džeđangu u istočnoj Kini 1959. godine, prema lokalnim kineskim medijima.
Sa 18 godina, započeo je karijeru kao računovođa u državnoj prehrambenoj kompaniji u Urumkiju.
Postao je poslanik u Narodnom kongresu u Urumkiju 1997. godine, a kasnije, poslanik za Autonomnu pokrajinu Džeđang 2008. godine – položaj u pokrajinskom zakonodavnom telu sličan državnom poslaniku.
Njegovo učešće u javnom životu nije se okončalo nakon što se preselio u SAD.
Postao je predsednik ‘Američke Privredne komore Džeđanga“ i potpredsednik Kinesko-američke federacije, pojavljujući se na javnim događajima još od 2019. godine.
Na jednoj fotografiji koju je video BBC, Sjuan se držao za ruke sa bivšom gradonačelnicom Arkadije Ajlin Veng, na događaju iz 2022. godine.
Tokom predizborne kampanje Veng za gradonačelnicu te godine, Sjuan je donirao 4.900 dolara preko kompanije pod njegovim imenom.
Veng je podnela ostavku na mesto gradonačelnice Arkadije u maju ove godine nakon što ju je američko Ministarstvo pravde optužilo da je delovala kao ilegalni agent za Kinu.
Ona se izjasnila krivom na te optužbe.
Manje se zna o Džang, koja je radila kao agentkinja za nekretnine.
Sjuan i Džang se nikad nisu venčali.
Džang je bila udata za drugog muškarca od kog se razvela 2022. godine, prema sudskim dokumentima.
Na ročištu ranije ovog meseca, Tejmuri je rekao sudiji da je ova porodica držala 26 dece.
Džang je vodila kompjutersku tabelu o ukupno 21 detetu zaključno sa majem 2025. godine, prema tužbi.
Oni su stavljeni pod starateljstvo države.
Još petoro je rođeno od tada, američki partner BBC-ja CBS njuz javio je u januaru 2026. godine.
Jedno dete rođeno pod dogovorom o surogatst majčinstvu i dalje živi sa surogat majkom u Virdžiniji.
Melisa Eps, surogat majka koju je angažovao par, bila je trudna kad je saznala za istragu prošle godine i odlučila da zadrži dete.
Par je podneo tužbu protiv Eps zbog kršenja ugovora o surogat majčinstvu, zahtevajući povrat bebe, pored milion dolara od Eps.
Eps nije imala advokate i morala je da zastupa samu sebe na sudu, sve dok Pamela DeKemp, advokatkinja iz Udruženja za pravnu pomoć Virdžinije, nije preuzela njen slučaj.
Eps je odbila da da intervju za BBC.
U saopštenju koje je dala za BBC, njena advokatkinja DeKemp je rekla da su „veoma zahvalni na naporima okružnog tužioca Los Anđelesa da obezbedi pravdu za malu decu.“
Njihov slučaj će se nastaviti do sledećeg marta.
Beba se nalazi pod starateljstvom socijalne službe, ali trenutno živi sa Eps.
Ona je nedavno proslavila prvi rođendan.
„Ona je i dalje bezbedna i srećna u Virdžiniji.
A mi smo uvereni da će se to nastaviti“, rekla je DeKemp.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu.
Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]