Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

EkonomijaPrvi objavio Danas, 23. okt, 16:12 · poslednji 23. okt, 17:59

Nejednakost u Srbiji među većima u Evropi: Šta pokazuje Džini koeficijant?

2 medija · 2 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Danas
Pregled vesti

Zajednički tekst

Rečenice koje prenose svi mediji.

Koeficijent kojim se prikazuje statistička mera ekonomske nejednakosti u raspodeli prihoda među stanovništvom – Džini koeficijent iznosio je za Srbiju u 2025. godini 32, dok je prosek u Evropskoj uniji 29,2, pokazuju danas objavljeni podaci Evropske kancelarije za statistiku – Evrostat. Džini koeficijent predstavlja statističku meru ekonomske nejednakosti u raspodeli prihoda među stanovništvom, gde se vrednost nula smatra potpunom jednakošću, a sto potpunom nejednakošću.

Zemlja sa najvećim koeficijentom nejednakosti je Bugarska sa 37,7, a zatim Letonija sa 35,6 i Litvanija sa 35,5. Kada se pogleda grafički prikaz na kojem je delimično prikazan i region Zapadnog Balkana, vidi se da je koeficijent Srbije u 2025. godini iznosio 32, dok su podaci za Crnu Goru (31,6) i Severnu Makedoniju (29,2) iz 2024. godine, a za Albaniju (30,2) iz 2023.

Susedna Hrvatska, članica EU, ostvaruje koedicijent od 28,5.

Ceo uporedni tekst3 samo u jednom

Tekst iz 2 članka. 5 rečenica prenose svi, u jednoj se razlikuju.

Koeficijent kojim se prikazuje statistička mera ekonomske nejednakosti u raspodeli prihoda među stanovništvom – Džini koeficijent iznosio je za Srbiju u 2025. godini 32, dok je prosek u Evropskoj uniji 29,2, pokazuju danas objavljeni podaci Evropske kancelarije za statistiku – Evrostat.

Džini koeficijent predstavlja statističku meru ekonomske nejednakosti u raspodeli prihoda među stanovništvom, gde se vrednost nula smatra potpunom jednakošću, a sto potpunom nejednakošću.

Slovačka je imala najbolji koeficijent – 23, a među vodećim zemljama EU su i Belgija (23,4), Češka (24), Slovenija (24,6) i Poljska (24,9).

samo Danas

Zemlja sa najvećim koeficijentom nejednakosti je Bugarska sa 37,7, a zatim Letonija sa 35,6 i Litvanija sa 35,5.

Kada se pogleda grafički prikaz na kojem je delimično prikazan i region Zapadnog Balkana, vidi se da je koeficijent Srbije u 2025. godini iznosio 32, dok su podaci za Crnu Goru (31,6) i Severnu Makedoniju (29,2) iz 2024. godine, a za Albaniju (30,2) iz 2023.

Susedna Hrvatska, članica EU, ostvaruje koedicijent od 28,5.

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

samo N1

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

samo N1

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Evropska unija
  • Evrostat
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

EvrostatEvrostatEvropska unijaEvropska unijaIstraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

13

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Organizacije

Mesta

13 od 13 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

2medija
2teksta
  • Danas
  • N1

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete