Sve vesti
Foto iz članka: AvazNeizvjesnost nakon izbora u Izraelu: Netanjahu i Eisenkot bez većine, sve oči uprte u arapske stranke
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose svi mediji.
Izraelski parlamentarni izbori završeni su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete prema kojima ni dugogodišnji premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) ni njegov glavni izazivač, bivši načelnik Glavnog štaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, zasad nemaju dovoljno zastupničkih mjesta za formiranje vlade. Za parlamentarnu većinu i formiranje vlade potrebno je najmanje 61 zastupničko mjesto.
Ceo uporedni tekst78 samo u jednom
Tekst iz 2 članka. 2 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
Još 9 rečenica, samo Al Jazeera Balkans
Preliminarni izborni rezultati u Izraelu pokazuju tijesnu utrku između premijera Benjamina Netanyahua i njegovog glavnog rivala Gadija Eisenkota, pri čemu je malo vjerovatno da će bilo ko od njih osigurati jasan put do vladajuće većine.
Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija, na osnovu prebrojanih 55 posto glasova u srijedu ujutro, Netanyahuov blok ima 56 zastupničkih mjesta u Knessetu, dok je savez predvođen Eisenkotom na 49. Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Katarski zvaničnici u Iranu pokušavaju oživjeti sporazum sa SAD-om
- list 2 of 4‘Glas Arapa se ne računa’: Jevrejske stranke odbacuju podršku Palestinaca
- list 3 of 4Izraelska antikatarska kampanja preliva se na izbore
- list 4 of 4Šta znamo o Vanceovom pismu Iranu, dok Trump upozorava Zaliv da se ‘pripremi’
Glasanje u utorak uglavnom se smatralo referendumom o Netanyahuovom liderstvu i odgovorom na napade predvođene Hamasom 7. oktobra 2023. godine, kao i na kasniji genocidni rat Izraela protiv Gaze.
Izbori su uslijedili i u jeku eskalacije izraelskih pogroma na okupiranoj Zapadnoj obali, te usred pojačanih tenzija s nekoliko susjednih zemalja, od kojih su mnoge bile meta napada u protekle tri godine.
Donosimo pet ključnih zaključaka s dosadašnjih izbora u Izraelu:
Izraelski parlamentarni izbori završeni su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete prema kojima ni dugogodišnji premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) ni njegov glavni izazivač, bivši načelnik Glavnog štaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, zasad nemaju dovoljno zastupničkih mjesta za formiranje vlade.
Još 27 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Presudnu ulogu mogle bi imati dvije arapske stranke, kojima se predviđa ukupno 18 ili 19 mandata u Knessetu, izvještava BBC.
Prema ažuriranim izlaznim anketama izraelske javne televizije Kan i komercijalne televizije Kanal 13, blok koji predvodi Netanjahu, a čine ga njegova stranka Likud te krajnje desne i ultraortodoksne jevrejske stranke, mogao bi osvojiti 51 mandat u parlamentu koji ima 120 zastupnika.
Isti broj mandata predviđa se i opozicionom bloku predvođenom strankom Yashar, koju vodi Eisenkot.
Kasne noćne izlazne ankete izraelske televizije Kanal 12 predvidjele su da će Netanyahuov blok osvojiti 52 mjesta u Knesetu koji broji 120 zastupnika.
U preliminarnim ranim rezultatima i izlaznim anketama, Netanyahu je blago vodio ispred opozicijskog bloka predvođenog strankom Yashar, na čijem je čelu bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, a kojoj je predviđeno osvajanje 49 mjesta.
Izraelski Kanal 13 ranije je objavio da su Likud i opozicija izjednačeni, s po 51 osvojenim mjestom.
Ankete su pokazale da bi Netanyahuova stranka Likud – koja predvodi njegov širi blok – mogla izroniti kao pojedinačno najveća stranka s procijenjenih 27 mjesta, u odnosu na 21 mjesto za Eisenkotovu stranku Yashar, prema ažuriranim projekcijama Kanala 12 i 13, što Likudu daje jasnu prednost nad svim strankama u parlamentu.
Predviđa se da će arapske stranke kolektivno osvojiti 19 mjesta, čime nadograđuju svoj učinak s izbora 2022. godine.
Izraelci glasaju za stranke, koje potom stvaraju saveze kako bi formirale vladajuću koaliciju na čelu s premijerom.
Nijedna stranka u historiji nije sama osvojila većinu od 61 mjesta.
Izlazne ankete, koje objavljuju velike izraelske televizijske mreže, predstavljaju neslužbene pokazatelje glasova.
Preliminarni zvanični rezultati očekuju se u srijedu i mogu se razlikovati od izlaznih anketa.
Lideri najavljuju kraj Netanyahuove vladavine
Čelnik opozicijskog bloka Eisenkot izjavio je da je izraelska javnost glasala za promjene i protiv aktuelnog premijera.
Obraćajući se pristalicama u sjedištu svoje stranke Yashar, Eisenkot je rekao: „Ovo će biti novi početak.
Pravi novi početak na novom putu.
Stara era je završena i Izrael započinje novu eru.“
Međutim, premijer je pristalicama poručio da je stranka Likud dominantna i pozvao na formiranje „nacionalne desničarske vlade“.
„Ono što smo vidjeli jeste da je stranka Likud najveća stranka – niko se ne može takmičiti s nama“, rekao je on.
„Druga stvar koja je također jasna jeste da desničarski blok ima većinu.
I to je odlučujuća većina.“
Također je optužio izraelske televizijske kanale da su pokušali obeshrabriti njegove glasače projekcijom snažnijih rezultata za opozicijske stranke.
Krajnje desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich poručio je pristalicama da se njegovoj stranci predviđa sedam mjesta, te obećao nastavak širenja izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir pohvalio je učinak svoje stranke Otzma Yehudit u govoru pristalicama u njenom sjedištu.
„Veoma smo ponosni na naš put“, rekao je Ben-Gvir.
„Ova stranka ranije nije ni postojala na političkoj sceni.“
Čelnik stranke Demokrati Yair Golan objavio je na platformi X da su glasači „otpustili Netanyahuovu vladu“ i obećao da će raditi s političkim partnerima na formiranju nove administracije.
Za parlamentarnu većinu i formiranje vlade potrebno je najmanje 61 zastupničko mjesto.
Još 42 rečenice koje prenosi samo po jedan medij
Prve izlazne ankete, objavljene odmah nakon zatvaranja birališta, izazvale su oduševljenje među pristalicama Eisenkotove stranke u Tel Avivu.
Okupljeni su skandirali: „Bibi, idi kući!“, nakon što su početne projekcije pokazale da bi opozicioni blok mogao osvojiti između 52 i 53 mandata, dok bi Netanyahuovi saveznici imali oko 50. Eisenkot je izjavio da su njegove pristalice „ispisale historiju“, obećavši da će izbornu odluku građana pretvoriti u stabilnu cionističku vladu koja će raditi u interesu svih građana Izraela.
Njegov saveznik, bivši premijer Jair Lapid (Yair Lapid), ocijenio je da je Netanjahuov blok doživio „težak poraz“.
Ipak, u sjedištu Likuda u Jerusalemu nije bilo naznaka da se Netanyahuovi saveznici namjeravaju povući.
- Nije gotovo dok nije gotovo, ali znojim se - rekao je za BBC jedan od Netanjahuovih pristalica.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar upozorio je da opozicija prerano slavi, dok je ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir pozvao pristalice svoje krajnje desne stranke Židovska snaga da se mole kako bi konačni rezultati omogućili formiranje potpuno desne vlade.
Netanjahu se u ranim jutarnjim satima pojavio u sjedištu Likuda i ustvrdio da njegov desni blok ima „veliku većinu“, pozivajući na formiranje snažne desne nacionalne vlade.
Njegovu tvrdnju, međutim, zasad ne potvrđuju objavljene izlazne ankete.
Jedno od najvećih iznenađenja izbora mogao bi biti rezultat dvije arapske stranke – Ujedinjene arapske liste i Zajedničke liste – kojima se predviđa ukupno 18 ili 19 zastupničkih mjesta.
Takav rezultat bio bi rekordan, a pripisuje se velikom odzivu arapskih birača.
Oni čine približno petinu stanovništva Izraela, a mnogi se izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela.
Njihovi zastupnici mogli bi imati presudnu ulogu u pregovorima o formiranju nove vlade i izboru budućeg premijera.
Ipak, političku saradnju s arapskim predstavnicima otvoreno je podržala samo jedna stranka.
- Nadam se da će se brojke poklopiti i da ćemo mi, Blok promjene i Ujedinjena arapska lista uspjeti osigurati 61 mandat u Knessetu - izjavio je lider Ujedinjene arapske liste Mansour Abas.
Njegova stranka već je učestvovala u vladajućoj koaliciji koju su nakon izbora 2021. godine predvodili Naftali Benet (Bennett) i Jair Lapid.
Ta vlada opstala je godinu dana, nakon čega se raspala.
Predsjednik Zajedničke liste Jusuf Džabareen (Yousef Jabareen) upozorio je da se njegova politička grupacija ne može zanemariti ni u jednom mogućem scenariju formiranja nove vlasti.
Konačan ishod izbora i dalje zavisi od zvaničnih rezultata i mogućnosti političkih blokova da osiguraju potrebnu većinu u parlamentu.
Predviđa se da će stranka osvojiti otprilike sedam mjesta.
Centralna izborna komisija saopćila je da je 77,7 posto s pravom glasa učestvovalo na izborima, što je najveća izlaznost još od 1999. godine.
Izlaznost je porasla za 7,1 procentnih poena u odnosu na 2022, kada se Netanyahu, koji obnaša dužnost premijera s prekidima od 1996. godine, vratio na vlast.
Izraelska vojska saopćila je da se izlaznost među vojnicima popela na iznad 68 posto do 17 sati, prema lokalnom vremenu.
Više od 60.000 Izraelaca također se vratilo iz inozemstva kako bi glasalo.
Biračka mjesta zatvorena su u 22 sata prema lokalnom vremenu, ali je zvanično izborno tijelo saopćilo da će svima koji u to vrijeme budu čekali u redu biti dozvoljeno da glasaju.
Arapske stranke kao potencijalni jezičak na vagi
Izlazne ankete sugerirale bi da stranke predvođene Arapima mogu osvojiti 19 mjesta, što predstavlja značajan skok u odnosu na njihov trenutni desetomjesečni mandat u parlamentu.
Iste ankete pokazale su da su Eisenkot i Netanyahu izjednačeni na po procijenjenom 51 mjestu, prije nego što su počeli pristizati preliminarni službeni rezultati.
S obzirom na to da je za formiranje vlade u Izraelu potrebno 61 mjesto, i Eisenkotova i Netanyahuova stranka ostaju bez većine, bez glasova Arapa.
Eisenkot i Netanyahu su u prošlosti odbijali formirati koaliciju s arapskim strankama kako bi osigurali tu većinu.
Netanyahu je izjavio da bi ideja o saradnji s arapskim čelnicima bila „sramota i bruka“.
Alon Pinkas, bivši izraelski ambasador, izjavio je za Al Jazeeru da bi formiranje vlade moglo biti teško za obje strane zbog obećanja da neće formirati spomenutu koaliciju.
„Postoji cijena koju treba platiti“, rekao je Pinkas, jer se „Arapi ne mogu držati po strani i biti uzimani u obzir i privlačeni samo onda kada su vam potrebni njihovi glasovi“.
Šta bi se moglo desiti sljedeće?
Nakon što se glasanje finalizira, stranke će odmah započeti pregovore kako bi pokušale dostići većinu od 61 mjesta.
Blok s najviše glasova imat će različite opcije za prikupljanje podrške manjih stranaka, uključujući formiranje manjinske vlade ili saradnju s drugim političkim čelnikom, u cilju rotiranja na premijerskoj poziciji kroz aranžman o podjeli vlasti.
Kada konačni rezultati budu poznati, predsjednik Isaac Herzog razgovarat će sa čelnicima stranaka o tome koga žele za premijera.
On će potom mandat povjeriti kandidatu za kojeg smatra da ima najveće šanse za formirati vladu.
Nominirana osoba će nakon toga imati rok do 42 dana da formira vladu.
Kad je riječ o ujedinjenju dvije vodeće stranke radi stvaranja većine, birači Eisenkotu „nikada ne bi oprostili“ ujedinjenje s Netanyahuovim blokom, dok bi dijeljenje vlasti kroz rotirajuće uloge garantiralo „disfunkcionalnost“, naglasio je Pinkas.
Ako se vlada ne formira, Netanyahu i njegov aktuelni kabinet ostat će na vlasti kao tehnička vlada.
Ako pregovori propadnu i nijedna koalicija ne uspije formirati vladu, bit će raspisani novi izbori.
Konačni zbir glasova očekuje se do petka, a službeni rezultati izbora bit će formalno objavljeni sedam dana nakon izbora, 4. novembra.
