Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

BezbednostPrvi objavio Euronews Srbija, 30. okt, 07:07 · poslednji 2. nov, 09:15

Napravite zalihe hrane, vode i lekova: Zašto vlade širom Evrope i sveta pripremaju građane za vanredne situacije

3 medija · 3 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Euronews Srbija
Pregled vesti

Zajednički tekst

Rečenice koje prenose svi mediji.

Zbog straha od eskalacije sukoba i prirodnih katastrofa, države menjaju svoj pristup civilnoj zaštiti, a fokus je na tome da domaćinstva budu sposobna da prežive prve dane krize bez tuđe pomoći. Kako prenosi globalna mreža CNBCTV18, vlade u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i širom Evrope apeluju na građane da ozbiljno shvate pripreme, pozivajući ih da obezbede kućne zalihe za najmanje 72 sata.

Zvaničnici naglašavaju da je ovaj prozor od tri dana ključan. U slučaju velikog nestanka struje, ekstremnih vremenskih nepogoda ili sajber napada, hitne službe ne mogu stići do svih građana odjednom, već moraju da se fokusiraju na najurgentnije slučajeve i održavanje rada bolnica.

Britanska vlada je u oktobru reaktivirala svoju kampanju "Be Ready" (Budi spreman), tražeći od domaćinstava da čuvaju trodnevne zalihe potrepština u slučaju da normalne usluge zakažu. Njihova Strategija nacionalne bezbednosti za 2025. godinu jasno imenuje rusku agresiju, neprijateljske sajber aktivnosti i sabotaže kao glavne razloge za zabrinutost.

Sličan pristup ima i Evropska unija, koja je u martu 2025. godine usvojila Strategiju unije za spremnost (Preparedness Union Strategy), takođe preporučujući građanima da budu spremni da se oslone na sopstvene zalihe najmanje 72 sata. Od tri do deset dana - kako se ko sprema?

Ceo uporedni tekst26 rečenica u više medija, 6 samo u jednom

Tekst iz 3 članka. 34 rečenice prenose svi, u 3 se razlikuju.

Još 4 rečenice koje prenosi samo po jedan medij

Napravite zalihe hrane, vode i lekova: Zašto vlade širom Evrope i sveta pripremaju građane za vanredne situacije

samo Euronews

Širom sveta, vlade sve češće savetuju svojim građanima da obezbede zalihe osnovnih potrepština za slučaj vanrednih situacija, poput izbijanja rata, ekstremnih vremenskih prilika i sajber napada.

samo Euronews

Vlade preporučuju prikupljanje osnovnih zaliha hrane, vode, lekova i opreme za hitne slučajeve, pri čemu se trajanje preporučenih zaliha razlikuje od zemlje do zemlje

samo Blic

Fokus na civilnoj zaštiti posebno je naglašen u Evropi, gde su zemlje blizu Rusije modernizovale skloništa, planirale evakuacije i podigle nacionalne rezerve

samo Blic

Zbog straha od eskalacije sukoba i prirodnih katastrofa, države menjaju svoj pristup civilnoj zaštiti, a fokus je na tome da domaćinstva budu sposobna da prežive prve dane krize bez tuđe pomoći.

Kako prenosi globalna mreža CNBCTV18, vlade u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i širom Evrope apeluju na građane da ozbiljno shvate pripreme, pozivajući ih da obezbede kućne zalihe za najmanje 72 sata.

Zvaničnici naglašavaju da je ovaj prozor od tri dana ključan.

U slučaju velikog nestanka struje, ekstremnih vremenskih nepogoda ili sajber napada, hitne službe ne mogu stići do svih građana odjednom, već moraju da se fokusiraju na najurgentnije slučajeve i održavanje rada bolnica.

Britanska vlada je u oktobru reaktivirala svoju kampanju "Be Ready" (Budi spreman), tražeći od domaćinstava da čuvaju trodnevne zalihe potrepština u slučaju da normalne usluge zakažu.

Njihova Strategija nacionalne bezbednosti za 2025. godinu jasno imenuje rusku agresiju, neprijateljske sajber aktivnosti i sabotaže kao glavne razloge za zabrinutost.

Sličan pristup ima i Evropska unija, koja je u martu 2025. godine usvojila Strategiju unije za spremnost (Preparedness Union Strategy), takođe preporučujući građanima da budu spremni da se oslone na sopstvene zalihe najmanje 72 sata.

Od tri do deset dana - kako se ko sprema?

Američki magazin Newsweek u svojoj analizi navodi da različite države preporučuju različite nivoe pripremljenosti.

Dok Kanada, Japan, Meksiko i Holandija savetuju posedovanje paketa za hitne slučajeve za period od 72 sata, druge zemlje sugerišu znatno duži period.

Tako Švedska i Norveška savetuju građanima da imaju namirnice za oko nedelju dana, dok Nemačka ide i korak dalje, preporučujući zalihe koje mogu potrajati do 10 dana.

Sa druge strane, Indija i SAD izdaju nešto opštije smernice.

Američko Ministarstvo unutrašnje bezbednosti apeluje na građane da imaju sopstvenu hranu, vodu i potrepštine koje će trajati "nekoliko dana".

Francuska regija Normandija nedavno je uputila jasan apel na društvenim mrežama: "Ne čekajte vanrednu situaciju: pripremite se sada!".

Evropa na prvoj liniji fronta

Pomeranje fokusa na civilnu odbranu nigde nije jasnije nego u blizini Rusije.

CNBCTV18 piše da su Finska, Švedska, Poljska, Estonija, Letonija i Litvanija drastično proširile civilnu zaštitu od početka invazije na Ukrajinu.

Ove zemlje užurbano renoviraju skloništa, planiraju evakuacije i obučavaju civile.

Finska je podigla državne rezerve žita na nivo koji pokriva čak devet meseci, dok je Poljska 2025. godine usvojila novi zakon o civilnoj odbrani.

Njihov strah ne odnosi se samo na konvencionalnu invaziju; napadi na elektroenergetske mreže, transport i komunikacije mogli bi da parališu zemlju a da nijedan vojnik ne pređe granicu.

Šta mora da sadrži paket za preživljavanje?

Iako se saveti o vremenskom okviru razlikuju, Newsweek navodi da su uputstva o samom sadržaju paketa za hitne slučajeve gotovo identična širom sveta.

Vlade jednoglasno preporučuju stvaranje zaliha nekvarljive hrane, flaširane vode, osnovnih lekova, baterija, baterijske lampe i radija na navijanje ili baterije.

Bivši zamenik direktora FBI Den Bongino, nedavno je u svom podkastu upozorio građane da u turbulentnim vremenima paniku sprečava isključivo priprema.

Sličan stav ima i britanski političar Endi Barnam, koji je u izjavi za radio BBC kroz osmeh priznao: "Volim pasulj, pa ga imam dosta u ormariću, kao i supe.

Mislim da su to stvari koje bih preporučio ljudima da imaju".

Da li je ovo uvod u Treći svetski rat?

Pored civilnih preporuka, države obezbeđuju i vojne sisteme.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset je krajem septembra predstavio inicijativu FORTRESS, kojom se od američkih vojnih baza zahteva da mogu nezavisno da funkcionišu punih 90 dana bez spoljnog snabdevanja, u slučaju prekida lanaca snabdevanja tokom konflikta.

Ipak, zvaničnici smiruju situaciju.

Kako navodi CNBCTV18, nema dokaza da je Treći svetski rat na pomolu.

Ističe se da planiranje najgoreg scenarija nije isto što i njegovo predviđanje.

Čekanje da kriza prvo udari pre nego što se preduzmu koraci ostavilo bi i vlade i domaćinstva bez opcija.

Za većinu ljudi, savet je jednostavan, jeftin i jasan: čuvajte vodu, hranu i lekove za nekoliko dana, naučite kako da primate zvanična upozorenja preko radija i upoznajte se sa lokalnim procedurama u slučaju opasnosti.

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

samo 021

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

samo 021

Ko piše

3medija
3teksta
  • Euronews Srbija
  • 021.rs
  • Blic

Vesti

  • Izbori970
  • Društvo694
  • Spoljna politika531
  • Ekonomija472
  • Pravosuđe397
  • Mediji338
  • Bezbednost199
  • Politika144
  • Kosovo51

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 3796 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete