Nade u kraj sukoba SAD i Irana oborile cene nafte

Hronologija

1. 2. nov
   Objektiv (otvara se u novom prozoru)

   Veliki preokret na tržištu nafte: Cene pale za oko sedam odsto nakon vesti sa Bliskog istoka

   Cena nafte Brent pala je danas za oko sedam odsto, na oko 104 dolara po barelu, usled očekivanja da bi sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao da bude okončan diplomatskim putem. I američka sirova nafta… Ceo tekst

   Cena nafte Brent pala je danas za oko sedam odsto, na oko 104 dolara po barelu, usled očekivanja da bi sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao da bude okončan diplomatskim putem.

   I američka sirova nafta WTI je pojeftinila za više od sedam odsto, na oko 94 dolara po barelu, preneo je Trejding ekonomiks.

   Prema navodima iranske državne novinske agencije IRNA, vrhovni vođa Irana odobrio je vladi da nastavi razgovore čiji je cilj okončanje višemesečnog sukoba, koji je poremetio snabdevanje energentima sa Bliskog istoka.

   To je usledilo nakon izveštaja da i američki predsednik Donald Tramp želi da diplomatiji pruži više vremena pre nego što razmotri eventualno obnavljanje vojnih akcija.

   Tramp je, prema tim navodima, izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu rekao da daje prednost pregovorima.

   Američki državni sekretar Marko Rubio ponovio je da Tramp podržava mirno rešenje, dok su iranski zvaničnici nagovestili da je sporazum i dalje moguć, nakon dva dana razgovora uz posredovanje Katara.

   Iranska strana je, međutim, poručila da bi eventualni dogovor morao da bude sproveden u praksi, odnosno da preuzete obaveze budu zaista ispunjene.

   Pad cena nafte usledio je nakon perioda uvećane zabrinutosti zbog mogućih prekida u snabdevanju energentima, izazvanih sukobom na Bliskom istoku.

2. 2. nov
   Politika (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno

   Nade u kraj sukoba SAD i Irana oborile cene nafte

   LONDON – Cena nafte Brent pala je danas za oko sedam odsto, na oko 104 dolara po barelu, usled očekivanja da bi sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao da bude okončan diplomatskim putem. I američka sirova… Ceo tekst

   LONDON – Cena nafte Brent pala je danas za oko sedam odsto, na oko 104 dolara po barelu, usled očekivanja da bi sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao da bude okončan diplomatskim putem.

   I američka sirova nafta WTI je pojeftinila za više od sedam odsto, na oko 94 dolara po barelu, preneo je Trejding ekonomiks.

   Prema navodima iranske državne novinske agencije IRNA, vrhovni vođa Irana odobrio je vladi da nastavi razgovore čiji je cilj okončanje višemesečnog sukoba, koji je poremetio snabdevanje energentima sa Bliskog istoka.

   To je usledilo nakon izveštaja da i američki predsednik Donald Tramp želi da diplomatiji pruži više vremena pre nego što razmotri eventualno obnavljanje vojnih akcija.

   Tramp je, prema tim navodima, izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu rekao da daje prednost pregovorima.

   Američki državni sekretar Marko Rubio ponovio je da Tramp podržava mirno rešenje, dok su iranski zvaničnici nagovestili da je sporazum i dalje moguć, nakon dva dana razgovora uz posredovanje Katara.

   Iranska strana je, međutim, poručila da bi eventualni dogovor morao da bude sproveden u praksi, odnosno da preuzete obaveze budu zaista ispunjene, prenosi Tanjug. Pad cena nafte usledio je nakon perioda uvećane zabrinutosti zbog mogućih prekida u snabdevanju energentima, izazvanih sukobom na Bliskom istoku.

3. 23:50
   Klix (otvara se u novom prozoru) prvi objavio

   Zaljevske države očekuju snažno američko bombardovanje Irana ove sedmice, ali strahuju od odmazde Teherana

   Prema pisanju lista, američki predsjednik Donald Trump naginje velikom napadu nakon izbora za Kongres u utorak. Takav napad mogao bi pogoditi iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja, ali konačnu odluku Trump još… Ceo tekst

   Prema pisanju lista, američki predsjednik Donald Trump naginje velikom napadu nakon izbora za Kongres u utorak. Takav napad mogao bi pogoditi iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja, ali konačnu odluku Trump još nije donio. Diplomatija je zastala, a obje strane prijete posebno žestokim borbama.

   Izvori WSJ-a navode da je Trump u subotu izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu rekao da prvo želi dati priliku diplomatiji. Netanyahu je tražio udare odmah nakon izbora, a izraelska vojska ima pripremljene planove.

   "Jedini razlog zašto nisam završio s Iranom je to što želim biti fin. Ali u nekom trenutku morat ćemo im dati čekić", rekao je Trump u nedjelju na skupu u Iowi, prenosi JNS.

   WSJ podsjeća da je Trump i ranije pojačavao prijetnje, posljednji put krajem jula. Tada je odustao u nadi da će postići dogovor.

   Vježbe na aerodromima i online nastava

   Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati održali su sigurnosne vježbe, između ostalog i na aerodromima, navodi WSJ. Učesnici velike energetske konferencije u Abu Dhabiju skratili su boravak po savjetu vlasti, a škole u Rijadu ove sedmice rade online. Ambasade Holandije i Belgije u regiji upozorile su u četvrtak da se situacija može brzo pogoršati.

   Emiratski savjetnik Anwar Gargash rekao je na Manama dijalogu u Bahreinu da se njegova zemlja nada uspjehu diplomatije, ali da je "spremna na najgore", prenosi Reuters. Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty upozorio je da bi nova runda sukoba bila razornija. Prema njegovim riječima, naredni dani ili sedmice ključni su da se ona spriječi.

   Prema WSJ-u, zaljevske zemlje strahuju od napada težih nego na vrhuncu rata u martu. Iran ne može zaustaviti američke i izraelske zračne udare, pa bi ulog brzo podigao napadima na susjede. Analitičar Behnam Ben Taleblu rekao je listu da Iran neće bez odgovora podnijeti ni kratak i snažan američki udar. Očekuje i da bi američka kampanja protiv infrastrukture izazvala odgovor Teherana.

   Posrednici su za WSJ rekli da su neke arapske države upozorile Iran da bi mogle uzvratiti, same ili zajedno. UAE je napao Iran na proljeće, dok su ostale zaljevske države uglavnom ostale po strani.

   Američke snage spremne

   Američka vojska pripremila je opcije, popunjava zalihe municije i povlači vojnike iz ranjivih baza, a u Izrael stiže još jedan sistem Patriot, navodi WSJ.

   Reuters je, pozivajući se na četiri evropska zvaničnika, objavio da su američke snage na poziciji za udar u kratkom roku. Dvojica od njih rekla su da bi mete vjerovatno bila nuklearna postrojenja.

   Pregovori zapeli na tome ko prvi popušta

   Teheran je uljudno primio pismo koje je potpredsjednik SAD-a JD Vance krajem oktobra uputio iranskom šefu sigurnosti Mohsenu Rezaeiju. Ipak, na pismo nije formalno odgovorio niti je pristao na sastanak, rekli su posrednici za WSJ.

   Razgovori uz posredovanje Katara zapeli su na pitanju ko će prvi popustiti. Jedna od ideja je da SAD ublaži pomorsku blokadu ako Iran dogovoreni broj dana obustavi napade na brodove. Iran bi nakon toga ponovo pustio nuklearne inspektore i razgovarao o zalihama obogaćenog uranija, a dio sankcija bio bi ukinut nakon inspekcija. Washington ne želi ukidati blokadu prije jasnog napretka o nuklearnom pitanju jer strahuje da bi Iran požurio izvesti naftu zarobljenu u Zaljevu.

   Saudijska Arabija je, prema WSJ-u, tražila od Irana i pomoć da obuzda Hute. Nekoliko sati kasnije Huti su dronovima i raketama gađali Rijad i Ras Tanuru. Saudijske vlasti saopćile su da su presrele rakete.

   Ali Vaez iz International Crisis Groupa ocijenio je da se "eskalacija čini neizbježnom" i da će stvari "vrlo brzo postati gadne".