
Rečenice koje prenose svi mediji.
Istakao je da je plovni put "potpuno zatvoren" i dodao da "nijednom plovilu nije dozvoljen tranzit van iranskih propisa".
Tekst iz 2 članka. 1 rečenicu prenose svi, u jednoj se razlikuju.
2026. UN su u martu formirale radnu grupu za olakšavanje transporta đubriva kroz moreuz, ali predloženi mehanizam još nije pokrenut.
Slika kako brod pun ruskog dizela plovi ka američkoj obali ostaće zabeležena u istoriji, a i u glavama birača koji za koji dan treba da reše koga će zaokružiti na izborima iz kojih se čita kakva je pozicija predsednika i njegove stranke.
Tramp čeka ishod i najavljuje nove napade na Teheran
2026. UN su u martu formirale radnu grupu za olakšavanje transporta đubriva kroz moreuz, ali predloženi mehanizam još nije pokrenut.
2026. Dogovor Trampa i Putina neće brzo pojeftiniti gorivo, a snabdevanje Srbije zavisi od sudbine NIS-a, upozorio je stručnjak Željko Marković.
Osam meseci traje kriza u Ormuskom zalivu i tačno toliko vlade i kompanije pokušavaju da nađu nova rešenja za bezbedan transport, ali ih nikako ne nalaze.
Teheran je, u samoodbrani, ipak uspeo da dosegne veoma daleko, čak do američkih potrošača benzina.
Amerika je napala možda sa viškim samopouzdanja i manjkom razumevanja za iransku volju da se brani.
Rezultat je da je smanjen promet kroz moreuz, nafta i gas stižu sporije, brodovi stoje, računi su sve veći i pokazalo se da taj prolaz ipak kontroliše Iran, više nego bilo ko drugi.
Donald Tramp oseća to u sopstvenoj političkoj borbi uoči izbora za Predstavnički dom, Senat i guvernere pojedinih saveznih država, zakazanih za treći dan novembra.
Sa podrške od 40 odsto, kolika je bila kada je krenuo u rat, došao je do 31 odsto u oktobru, najniže ikada.
Između ostalog i zbog sve većeg besa građana koji svakog meseca moraju da izdvoje nešto više novca za gorivo, i to zbog rata sa Iranom za koji ne pokazuju previše interesovanja.
Ormuski moreuz nalazi se između obala Irana na severu i Omana na jugu, gde Ujedinjeni Arapski Emirati takođe imaju jedan manji deo.
Konvencija UN o pravu na more smatra da pripada međunarodnim vodama, ali to ne sprečava iranske vlasti da ga kontrolišu.
U svom najužem delu brodski plovni put širok je tek dva kilometra, a kako povezuje Persijski zaliv sa Arabijskim morem, preko koga ulazi u Indijski okean, to je veoma važan za svetski tranzit nafte.
Tankeri dolaze iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i naftnih polja širom Persijskog zaliva, kada se ta ruta prekine ili ometa, gubici su ogromni.
Teheran to odlično razume, naročito u situaciji u kojoj i na unutrašnjem planu ima dovoljno problema.
Nezadovoljstvo naroda, pad kursa, inflacija, sve je to izvelo ljude na ulice decembra prošle godine.
Ono što je počelo kao ekonomska pobuna brzo je preraslo u opšte antivladine demonstracije sa pozivima na smenu ajatolaha Alija Hamneija, vrhovnog verskog vođe, i kraj Islamske Republike.
Simboličku podršku demonstrantima pružao je i Reza Pahlavi, sin poslednjeg iranskog šaha.
Ali poslednjeg dana februara, u prvom napadu američko-izraelskih snaga, ajatolah Hamnei je poginuo, a osim njega još 168 ljudi, uglavnom dece, kada je gađana jedna škola.
Na njegovo mesto došao je Modžtaba Hamnei, njegov sin.
Pokazalo se da američke procene nisu bile tačne, njihove snage oslanjale su se na oružje, a Teheran je iznalazio druga rešenja.
Iranska mornarica počela je da koristi manje brodove i glisere kako bi napadala brodove koji prolaze Ormuskim moreuzom.
Osim toga iskoristila je mogućnost da ih gađa i sa svoje obale, kao što je uspela da jednostavno, uz pomoć raketa, položi mine u moreuz.
Primećeno je i elektronsko ometanje navigacionih sistema brodova, koje je u značajnom porastu.
Sve je to urađeno i uspostavljena je kontrola koja je onemogućila prolaz i ostavila hiljade brodova da stoje u mestu.
Ekolozi su to odmah nazvali „ekološkom katastrofom u najavi“ objašnjavajući da, kada brodovi dugo stoje, na njih se nakače invazivne vrste, pa mogu da ih raznesu po drugim vodama.
Na samom početku blokade, u februaru, bilo je nekoliko desetina hiljada brodova koji stoje u moreuzu kroz koji obično prolazi oko petina svetske nafte i tečnog prirodnog gasa.
Istraživači opisuju situaciju kao „do sada neviđenu u savremenoj istoriji“.
U međuvremenu, cene sirove nafte “brent”, koje su se uglavnom kretale u rasponu od 75 do 85 dolara po barelu, dostigle su 110–115 dolara po barelu ovog meseca, a tokom celog perioda neretko su i premašivale tu granicu.
Da bi se bar nekako prebacio tovar, počelo je pretakanje dragocene tečnosti, tankeri su isuviše upadljivi te tako isuviše laka meta, pa se tovar prebacuje na manje brodove, koji se lakše probijaju kroz moreuz.
Pritom se koriste južne rute koje nisu u domašaju iranske kontrole, pa se tako izbegavaju naknade i kontrola.
Za iransku obalsku stražu sve je to protivzakonito i već je nekoliko brodova, za koje se saznalo da prenose naftu, odmah pogođeno i progutala ih je vatra.
Moreuz, najvažniji pomorski put regiona, kroz sebe propusti petinu svetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa.
Načelnik iranskih oružanih snaga tvrdi da Iran u potpunosti kontroliše Ormuski moreuz
Iran kontroliše Ormuski moreuz, izjavio je danas načelnik generalštaba iranskih oružanih snaga Ali Abdolahi tokom posete iranskih snaga stacioniranih na iranskoj strani plovnog puta.
"Suprotno propagandi američkih lidera, iranska vojska i pomorske snage imaju potpunu kontrolu i nadzor nad obalama Persijskog zaliva, ostrva i ormuskog moreuza", rekao je Abdolahi, navodi se u saopštenju.
Tako je bilo dok se nisu iznenada pokrenuli napadi, uprkos tome što su u toku bili pregovori o nuklearnom programu i uprkos tome što Kongres nije odobrio napad.
Iako Iran poručuje da je spreman da postigne dogovor o ponovnom otvaranju moreuza, ali uz ispunjenje svojih uslova, ti uslovi su takvi da je jasno da ih Amerikanci neće prihvatiti.
Oni uključuju ukidanje američke blokade iranskih južnih luka, ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, odblokiranje zamrznute imovine, uglavnom uslove iz Memoranduma o razumevanju iz Islamabada.
Ove zahteve američka strana shvata kao otezanje ne bi li se uticalo na američke izbore zakazane za 3. novembar i ugrozile pozicije Trampa.
2026. Integralni tost, avokado, jaja i povrće: nutricionistkinja otkriva večeru koju sprema za 10 minuta kada nema energije za dugo kuvanje.
Da donekle umanji nezdovoljstvo kod kuće, Tramp je u pomoć pozvao Rusiju.
I dok tanker srednje veličine „Agioi Fanendes“ putuje okeanom pod zastavom Malte, noseći 40.000 tona dragocenog tovara, u Njuorku ga očekuju prve nedelje novembra.
Obe strane učinile su ustupke da bi ova akcija uspela, američka je izuzela ovu dostavu iz sankcija, na koje je primorala i Evropljane, a ruska je popustila u zabrani izvoza dizela.
Zabrana je uvedena ne bi li se zaštitilo domaće tržište i obezbedilo snabdevanje tokom sezone žetve, ugroženo i nestašicama izazvanim napadima na rafinerije.
Ona ostaje na snazi do kraja januara naredne godine, osim ako se opet ne odluči da se učini neki ustupak kao ovaj koji trenutno gledamo.
Bilo je dovoljno da se ovaj dogovor samo objavi, pa da cena nafte globalno padne za pet do šest odsto.
Slika kako brod pun ruskog dizela plovi ka američkoj obali ostaće zabeležena u istoriji, a i u glavama birača koji za koji dan treba da reše koga će zaokružiti na izborima iz kojih se čita kakva je pozicija predsednika i njegove stranke.
Neko ozbiljnije interesovanje za diplomatska rešenja ne pokazuje nijedna strana.
Za Iran ništa manje od Memoranduma o razumevanju iz Islamabada ne bi bilo prihvatljivo, dok Amerika i Izrael ne misle da je taj okvir neophodan.
Za sada se može govoriti o dva moguća scenarija.
Prvi bi podrazumevao da Amerika nastavi da održava čvrstu pomorsku blokadu, da Izrael nastavi da ostvaruje svoje ciljeve na libanskom frontu, a Iran da i dalje ometa prolaz kroz Ormuski moreuz.
Drugi scenario bio bi aktivna faza rata, sa čestim eskalacijama kakve smo povremeno viđali tokom čitavog sukoba.
Kako sada izgleda, druga opcija je izvesnija.
Američka vojska već je spremna za eventualne nove napade posle međuizbora, na kojima se republikanci bore da zadrže većinu u oba doma Kongresa.
Tramp je već govorio o mogućim napadima, a Centralna komanda američke vojske (CENTKOM), nadležna za američke snage na Bliskom istoku, napravila je planove.
Procene su da se iranska ekonomija dodatno pogoršava zbog sankcija i da inflacija raste.
Istakao je da je plovni put "potpuno zatvoren" i dodao da "nijednom plovilu nije dozvoljen tranzit van iranskih propisa".
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je danas da su američke snage pomogle u navigaciji više od 3.000 trgovačkih brodova u Ormuskom moreuzu u proteklih šest meseci.
Takođe se upozorava da bi sva postrojenja za veštačku inteligenciju i podvodni komunikacioni kablovi u regionu koji su povezani sa Vašingtonom mogli postati legitimna meta.
Reč je o milijardama dolara koje su već uložene, samo kompanija “Majkrosoft” ima ugovor da će do 2029. uložiti više od 15 milijardi dolara u centre podataka za veštačku inteligenciju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Istovremeno, u Moskvi se održava Osmi samit šefova država i vlada Foruma zemalja izvoznica gasa (GECF), gde se Vladimr Putin sastao i sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom.
2026. Škotska policija proverava navode da su u dvorac Balmoral dovođene žrtve trgovine ljudima tokom boravka Džefrija Epstina 1999. godine.
2026. "Svaki pojedinačni zahtev za prenos naoružanja iz trećih zemalja, upućen vladi SAD, dobio je odobrenje", rekao je Grinkevič.
2026. Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama.
Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.
2026. RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.
2026. Evropska komisija predstaviće 4. novembra Paket o proširenju za 2026. godinu, sa procenom napretka 10 zemalja kandidata za članstvo u EU.
2026. Organizatori pozivaju na mirne skupove, ali stručnjaci upozoravaju da bi ekstremističke grupe mogle da ih iskoriste.
2026. Si je poručio Štajnmajeru da je dužnost obe zemlje da preuzmu vodeću ulogu i uspostave novi model saradnje.
2026. Antoan de Masi imao je 29 godina.
Zbog njegove smrti optužen je državljanin Ukrajine, a istraga utvrđuje šta je prethodilo kobnom padu.
2026. "Zabrinjava me što ekstremi postaju sve snažniji i što ono što mi je u politici bilo veoma važno - mera i umerenost - sve više nestaje".
2026. "Boli me telo, bole me ruke, šake i grlo.
I dalje teško govorim.
A bol nije samo fizički.
Osećam ga i u mislima i u duši", poručila je Pajk.
2026. Prema poslednjim podacima, identifikovano je 13 poginulih, a porodice osam žrtava obaveštene su o njihovom identitetu.