
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku zatražila je ostavke čelnika policije, BIA, VBA i VOA, profesionalnu rehabilitaciju pritisnutih pripadnika sektora, uz napomenu da ostavka ne oslobađa odgovornosti.
Rečenice koje prenose svi mediji.
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) zatražila je danas ostavke "čelnih ljudi sektora bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad". U saopštenju su zatražili da ostavke podnesu direktor policije Dragan Vasiljević, pomoćnik direktora policije Veselin Milić, načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Marko Kričak, komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igor Žmirić, komandant Žandarmerije Radoslav Repac, komandant Policijske brigade Dragan Selaković.
Mreža integriteta BCBP zatražila je i ostavke načelnika Policijske uprave Valjevo Vladimira Jerinića, njegovog zamenika Milana Simića, načelnika Odeljenja policije i saobraćajne policije u Valjevu, Dragana Dobrisavljevića i Predraga Radosavljevića, v.d. načelnika Sektora unutrašnje kontrole MUP-a Miroslava Paunovića, načelnika Uprave za tehniku MUP-a Gorana Colića i načelnika Odeljenja za saradnju sa Interpolom Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju MUP-a, Gorana Isakovića. Zatražili su i "hitnu zaštitu službenih arhiva, evidencija i elektronskih podataka", a zaposlene u sektoru bezbednosti pozvali da odbiju i prijave svaki nezakonit nalog za prikrivanje ili uništavanje dokaza.
"Podržavamo poziv grupe sudija i tužilaca 'Odbrana struke', predsedniku Ustavnog suda i pravosudnim funkcionerima, posebno glavnom tužiocu VJT u Beogradu, predsedniku Višeg suda u Beogradu, članovima Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva, koji su zadnjih godina svojim odlukama ili propuštanjem da postupaju, doprineli kršenju ljudskih prava, ugrožavanju nezavisnosti sudstva i samostalnosti javnog tužilaštva, te urušavanju poverenja građana u pravosuđe, da podnesu ostavke", dodaje se u saopštenju.
Tekst iz 2 članka. 5 rečenica prenose svi, u 5 se razlikuju.
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) zatražila je danas ostavke "čelnih ljudi sektora bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad".
Istovremeno je zatražena profesionalna i moralna rehabilitacija pripadnika bezbednosnog sektora koji su, prema oceni ove organizacije, bili izloženi pritiscima i disciplinskim postupcima zato što su odbijali političku poslušnost i postupali u skladu sa zakonom, piše FoNet.
U saopštenju su zatražili da ostavke podnesu direktor policije Dragan Vasiljević, pomoćnik direktora policije Veselin Milić, načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Marko Kričak, komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igor Žmirić, komandant Žandarmerije Radoslav Repac, komandant Policijske brigade Dragan Selaković.
Zatražili su i ostavke direktora Bezbednosno-informatovne agencije (BIA) Vladimira Orlića, komandanta Odreda specijalne namene Vojne policije - "Kobre", Darka Đošića, direktora Vojnobezbednosne agencije i Vojnoobaveštajne agencije, Đure Jovanića i Vladimira Planića.
Mreža integriteta BCBP zatražila je i ostavke načelnika Policijske uprave Valjevo Vladimira Jerinića, njegovog zamenika Milana Simića, načelnika Odeljenja policije i saobraćajne policije u Valjevu, Dragana Dobrisavljevića i Predraga Radosavljevića, v.d. načelnika Sektora unutrašnje kontrole MUP-a Miroslava Paunovića, načelnika Uprave za tehniku MUP-a Gorana Colića i načelnika Odeljenja za saradnju sa Interpolom Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju MUP-a, Gorana Isakovića.
"Podnošenje ostavke ne oslobađa nikoga eventualne disciplinske ili krivične odgovornosti.
Istovremeno, zahtevamo hitnu punu profesionalnu i moralnu rehabilitaciju svih časnih i poštenih pripadnika policije, vojske i službi bezbednosti koji su bili izloženi pritiscima, progonu, suspenzijama i disciplinskim postupcima zbog odbijanja političke poslušnosti i doslednog postupanja u skladu sa zakonom", saopštila je Mreža integriteta BCBP.
Mreža integriteta traži ostavke i vršioca dužnosti načelnika Sektora unutrašnje kontrole MUP-a Miroslava Paunovića, načelnika Uprave za tehniku MUP-a Gorana Colića, načelnika Odeljenja za saradnju sa Interpolom Gorana Isakovića, direktora Bezbednosno-informativne agencije Vladimira Orlića, komandanta jedinice Kobre Darka Đošića, direktora Vojnobezbednosne agencije Đure Jovanića i direktora Vojnoobaveštajne agencije Vladimira Planića.
Poziv je upućen i svim drugim rukovodiocima i njihovim zamenicima za koje se utvrdi da su učestvovali u nezakonitoj ili nesrazmernoj upotrebi sile, zastrašivanju građana, političkom progonu i prikrivanju zloupotreba, odnosno da nisu sprečili takvo postupanje.
Iz BCBP-a poručuju da odgovornost ne treba ograničiti samo na neposredne izvršioce, već da ona mora obuhvatiti i rukovodioce koji su omogućili da se bezbednosne institucije koriste za zaštitu interesa političara i vladajuće stranke ili nisu preduzeli mere za sprečavanje i istraživanje zloupotreba.
Istovremeno naglašavaju da odgovornost mora biti individualizovana, zasnovana na činjenicama i utvrđena u zakonitom postupku, kao i da eventualna ostavka ne isključuje disciplinsku ili krivičnu odgovornost.
Traži se rehabilitacija pripadnika koji su odbili političku poslušnost
Mreža integriteta BCBP zatražila je vraćanje profesionalnog ugleda inspektorima koji su radili na otkrivanju slučajeva „Jovanjica“ i „Konjuh“, poništavanje nezakonitih i politički motivisanih mera protiv majorke Katarine Petrović, njenog supruga Gorana Petrovića i drugih pripadnika MUP-a koji su, prema navodima organizacije, trpeli partijsku odmazdu.
Zatražena je i hitna obustava svih disciplinskih postupaka za koje se proceni da su pokrenuti iz političkih razloga.
Prema stavu Mreže integriteta, zaposleni koji su ostali dosledni zakonu i profesionalnim obavezama ne bi smeli da budu kažnjavani zbog odbijanja da postupaju u interesu političke partije, već bi trebalo da dobiju zaštitu i mogućnost da povrate profesionalni ugled i dostojanstvo.
Organizacija je posebno upozorila na rizik od uništavanja, skrivanja ili falsifikovanja službene dokumentacije i dokaza koji bi mogli da ukažu na nezakonito postupanje rukovodilaca i institucija kojima su upravljali.
Zatražili su i "hitnu zaštitu službenih arhiva, evidencija i elektronskih podataka", a zaposlene u sektoru bezbednosti pozvali da odbiju i prijave svaki nezakonit nalog za prikrivanje ili uništavanje dokaza.
Mreža integriteta ističe da policija, vojska i službe bezbednosti u demokratskom društvu moraju da služe svim građanima, a ne političkim strankama ili pojedincima.
Prema njihovoj oceni, utvrđivanje odgovornosti za zloupotrebe neophodno je za obnovu poverenja javnosti u institucije i uspostavljanje demokratskog i bezbednog društva.
Podrška zahtevu za ostavke u pravosuđu
BCBP je podržao i inicijativu grupe sudija i tužilaca „Odbrana struke“, koja je pozvala na ostavke pojedinih pravosudnih funkcionera.
Taj zahtev upućen je predsedniku Ustavnog suda i drugim nosiocima pravosudnih funkcija, a posebno glavnom javnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, predsedniku Višeg suda u Beogradu, članovima Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva.
"Podržavamo poziv grupe sudija i tužilaca 'Odbrana struke', predsedniku Ustavnog suda i pravosudnim funkcionerima, posebno glavnom tužiocu VJT u Beogradu, predsedniku Višeg suda u Beogradu, članovima Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva, koji su zadnjih godina svojim odlukama ili propuštanjem da postupaju, doprineli kršenju ljudskih prava, ugrožavanju nezavisnosti sudstva i samostalnosti javnog tužilaštva, te urušavanju poverenja građana u pravosuđe, da podnesu ostavke", dodaje se u saopštenju.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Podrškom tom pozivu, Mreža integriteta BCBP povezala je pitanje odgovornosti u bezbednosnom sektoru sa širim zahtevom za odgovornost nosilaca javnih funkcija i obnovu poverenja u državne institucije.
Neko i posle izbora mora da Vas izveštava nezavisno.
Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija.