
Ministarstvo pravde je, povodom javnih navoda kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, podsetilo da je pravo pomilovanja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike po članu 112 stav 1 tačka 7 Ustava iz 2006. godine.
Ovu činjenicu navode
Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije.Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo je 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.Međutim, predlog za drugačije bPovodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112. stav 1. tačka 7. Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.
Ministarstvo pravde navodi da odluka o pomilovanju može uključivati oslobođenje od krivičnog gonjenja, što je predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.
Ovu činjenicu navode
Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije.Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo je 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.Međutim, predlog za drugačije bReč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika. Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije. Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112. stav 1. tačka 7. Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci, nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.
Ministarstvo pravde navodi da su od 2006. godine predsednici Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili ustavno ovlašćenje za pomilovanje, a da odluke i lični podaci nisu objavljivani u Službenom glasniku niti na sajtovima pre dostavljanja nadležnim pravosudnim organima.
Ovu činjenicu navode
Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije.Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo je 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.Međutim, predlog za drugačije bReč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika. Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije. Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112. stav 1. tačka 7. Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci, nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.
Po podacima Ministarstva pravde, Boris Tadić je doneo 197 odluka o pomilovanju, Tomislav Nikolić 105, a Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.
Ovu činjenicu navode
Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije.Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo je 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.Međutim, predlog za drugačije bPredsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.
Ministarstvo pravde ističe da ustavno ovlašćenje predsednika postoji nezavisno od toga ko ga vrši, a da je predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira legitimno pravo učesnika u javnoj raspravi.
Ovu činjenicu navode
Povodom navoda iznetih u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministarstvo pravde podseća da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije iz 2006. godine.Reč je o ustavnopravnom institutu čija priroda podrazumeva mogućnost da predsednik Republike donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, koje je izričito predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.Podsećamo da korišćenje instituta pomilovanja nije novina u ustavnopravnoj praksi Republike Srbije.Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112 stav 1 tačka 7 Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima.Predsednik Republike Boris Tadić je u vreme svog mandata doneo je 197 odluka o pomilovanju, predsednik Republike Tomislav Nikolić 105, a predsednik Republike Aleksandar Vučić ukupno 78 tokom dva mandata.Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.Međutim, predlog za drugačije bUstavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši. Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi.
Ministarstvo pravde ocenjuje da predlog drugačijeg budućeg normativnog uređenja sam po sebi ne znači da je važeći pravni okvir neustavan ili da su odluke na osnovu njega nezakonite.
Ovu činjenicu navode
uduće normativno uređenje samo po sebi ne znači da je važeći pravni okvir neustavan ili da su odluke donete na osnovu njega nezakonite.Ministarstvo pravde naglašava da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.Međutim, predlog za drugačije buduće normativno uređenje sam po sebi ne znači da je važeći pravni okvir neustavan ili da su odluke donete na osnovu njega nezakonite.
Ministarstvo pravde naglašava da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.
Ovu činjenicu navode
uduće normativno uređenje samo po sebi ne znači da je važeći pravni okvir neustavan ili da su odluke donete na osnovu njega nezakonite.Ministarstvo pravde naglašava da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.Ministarstvo pravde naglašava da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.