Nagrada Saharov za slobodu mišljenja za 2026. dodijeljena je Međunarodnom krivičnom sudu i njegovim dužnosnicima, u vrijeme kada se MKS suočava s pritiscima administracije Donalda Trumpa zbog naloga za hapšenje… Ceo tekst
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja za 2026. dodijeljena je Međunarodnom krivičnom sudu i njegovim dužnosnicima, u vrijeme kada se MKS suočava s pritiscima administracije Donalda Trumpa zbog naloga za hapšenje Benjamina Netanyahu i drugih izraelskih političara zbog zločina u Gazi.
Predsjednica Evropskog parlamenta je objavljujući dobitnika Nagrade za 2026. u Strasbourgu rekla da se Evropska unija temelji na poštovanju multilateralizma i međunarodnih institucija, izvijestila je Hina.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Zašto bi pobjeda demokrata na američkim međuizborima mogla nepovoljno utjecati na Evropu
- list 2 of 4U napadu na Dnjipro ubijeno trinaest osoba, Ukrajina zasula Moskvu dronovima
- list 3 of 4Navodna ruska sabotažna kampanja u Evropi izaziva strah
- list 4 of 4U Španiji počela trodnevna žalost zbog željezničke nesreće
“Dodjelom Nagrade Saharov Međunarodnom krivičnom sudu i njegovim dužnosnicima, Evropski parlament odaje priznanje Sudu za važan rad na poštivanju međunarodnog prava i pravde”, poručila je Metsola, navodi Parlament u objavi.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana prema sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najveće je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament ga svake godine od 1988. dodjeljuje pojedincima, grupama ili organizacijama za njihov rad na odbrani ljudskih prava, demokratskih vrijednosti i slobode izražavanja.
Nagradom se odaje priznanje radu Međunarodnog krivičnog suda, uključujući istrage, krivični progon, suđenja i izdavanje ili odobravanje naloga za hapšenje u situacijama koje uključuju Afganistan, Rusiju, Izrael, Demokratsku Republiku Kongo, Ugandu, Mali, Libiju i Srednjoafričku Republiku, ističe se u saopćenju.
Nagradom se ističe rad Međunarodnog krivičnog suda, uključujući njegove istrage, procese, suđenja i izdavanje ili odobravanje izdavanja potjernica.
Međunarodni krivični sud provodi istrage te, ako je to opravdano, sudi pojedincima optuženima za najteža krivična djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu: genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine agresije, pojašnjava se u saopćenju EP-a.
Uspostavljen međunarodnim ugovorom poznatim kao Rimski statut, Međunarodni krivični sud prvi je stalni međunarodni krivični sud u svijetu. Kao takav, ključan je element međunarodne borbe protiv nekažnjivosti. U okviru međunarodnog krivičnog pravosuđa nastoji privesti pravdi počinitelje najtežih zločina i tako pomoći u sprečavanju da se ta zlodjela ponove. Usto, kao sud posljednje instance, nastoji dopuniti rad nacionalnih sudova.
Svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2026. bit će održana u decembru, tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strasbourgu.
EU razmatra sve mogućnosti za zaštitu Suda
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa početkom mjeseca je uvela nove sankcije Međunarodnom krivičnom sudu. Trumpova administracija već je dugo neprijateljski raspoložena prema toj instituciji te je njenim tužiteljima i sudijama već uvela sankcije. Posljednja odluka ide korak dalje jer bi potencijalno mogla kažnjavati kompanije koje pružaju usluge samom sudu.
Washington je već dugo bijesan na taj sud zbog naloga za hapšenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, zbog ratnih zločina u Gazi. SAD je ljut i zbog ranije istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu, koju je MKS u međuvremenu zaključio.
Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u utorak održali raspravu o zaštiti Međunarodnog krivičnog suda od američkih sankcija u kojoj su pozvali na brzu i konkretnu evropsku reakciju.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u raspravi u Parlamentu je rekla da Evropska unija razmatra sve mogućnosti za zaštitu Međunarodnog krivičnog suda od američkih sankcija, uključujući zabranu evropskim kompanijama da ih provode.
“Moramo razmatrati sve opcije koje su na stolu, a to uključuje Uredbu o blokiranju”, rekla je Kallas. Istaknula je da najavljene institucionalne sankcije još nisu stupile na snagu i da šestomjesečno razdoblje treba iskoristiti za pronalazak rješenja.
Riječ je o posebnoj uredbi EU-a iz 1996. godine koja zabranjuje kompanijama, bankama i pojedincima unutar Unije poštivanje i provođenje izvanteritorijalnih sankcija trećih zemalja. Mehanizam je ranije korišten kao odgovor na američke sankcije protiv Irana, Kube i Libije.
Dodala je da se taj instrument mora primijeniti na odgovarajući način, kako bi se postigao željeni učinak te da EU razgovara s američkim partnerima i drugim državama o mjerama kojima bi se očuvao rad suda, uključujući pristup bankovnim i platnim sistemima.
Američke sankcije mogle bi otežati pristup MKS-a bankarskim uslugama, platnim sistemima i informatičkoj infrastrukturi, što bi moglo ugroziti svakodnevni rad suda i provedbu istraga.
Kallas je naglasila da je potkopavanje MKS-a protivno evropskim interesima, međunarodnom pravu i vladavini prava. Podsjetila je da su Sjedinjene Američke Države već uvele pojedinačne sankcije protiv devet sudija i glavnog tužitelja MKS-a te je pozvala Washington da ukine mjere kojima se ugrožava neovisnost suda.
