
Rečenice koje prenose svi mediji.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Tekst iz 3 članka. 1 rečenicu prenose svi.
- Navršavaju se dve godine od tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi i koja je duboko promenila Srbiju.
- Novinarka Slađana Nedeljković opisala je jezive scene izvlačenja tela iz ruševina i poručila da te slike nikada neće zaboraviti.
- Sagovornici ističu da porodice žrtava zaslužuju pravdu i da istraga mora da dobije epilog.
Danas se navršava dve godine od tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, događaja koji je u sekundi odneo 16 života i trajno promenio društvenu i političku sliku Srbije.
Sara Firić, Valentina Firić, Đorđe Firić , Nemanja Komar, Anđela Ruman, Milica Adamović, Mileva Karanović, Sanja Arbutina Ćirić, Stefan Hrka, Miloš Milosavljević, Đuro Švonja,Vukašin Raković, Vasko Sazdovski, Goranka Raca ,Anja Radonjić, Vukašin Crnčevic, tragično skončali pod ruševinama nadstrešnice.
Gubitak ljudskih života pod betonskom konstrukcijom nije ostavio samo duboku ranu i tugu, već je otvorio kompleksna pitanja poverenja u institucije, standarda u građevinarstvu i odgovornosti onih koji donose odluke.
Gosti emisije "Puls Srbije vikendom" koji su pričali o tragediji koja je duboko povredila čitavo društvo bili su Slađana Nedeljković, voditeljka emisije "Crna hronika" na Kurir televiziji i Borko Kašanski, njuz direktor Kurira.
Slađana Nedeljković govori da prvi novembar 2024. neće nikada moći da zaboravi, opisala je kako je taj dan izgledao za nju i da je zajedno sa kolegama svedočila jezivim scenama kada su naše službe izvlačile tela ljudi iz ruševina.
- Posle trećeg i četvrtog maja 2023. nažalost godinu i po dana kasnije došlo je do prvog novembra 2024. godine.
Tog dana ću se zauvek sećati.
Naime, imala sam teren iz hronike, a kada je bilo vreme da odem kući, zaputila sam se u Kragujevac kod svojih za vikend.
Urednik me zvao na pola puta da se vratim jer je u Novom Sadu veliki broj žrtava i da iz minuta u minut dobijamo nove podatke o žrtvama.
Zajedno sa kolegama sam otišla u Novi Sad.
Ova tragedija i slike koje sam tada videla, tela ljudi koja su izvlačili iz ruševina su slike koje nikada neću zaboraviti.
Bilo je jezivo - započela je Nedeljković, pa dodala:
- Mi pričamo o 16 žrtava, ali iza njih su porodice koje svakodnevno proživljavaju taj prvi novembar i svaki dan im je kao taj dan.
Ista stanica je četiri meseca pre tragedije rekonstruisana i nažalost desilo se to što se desilo.
Novinar Kurira Luka Šindik se danas nalazio u Novom Sadu, pa je za gledaoce Kurira izneo deo 16-minutne ćutnje u znak sećanja na stradale prvog novembra 2024. godine.
- Šesnaest izgubljenih života koji su obeležili sve nas u Srbiji, ali i šire.
Upravo je završeno 16 minuta tišine za sve žrtve koje su tragično nastradale u padu nadstrešnice - ističe Šindik.
Kašanski je pričao o ljudima koji su obuhvaćeni istragom povodom tragedije u Novom Sadu, pa je izneo tvrdnju oko toga kakva je njihova sudbina.
Ja ne bih želeo da istraga bude osveta i nadam se da neće biti.
Ne mislim da je nadstrešnica pala zbog korupcije, to je moje duboko uverenje.
Ako je bilo korupcije, bilo je u poslovima vezane za prugu, rekonstrukciju stanice, a za to bi svako trebalo da odgovara, svako je učestvovao u koruptivnom aktu, mora da snosi zakonske posledice.
Smatram da je nadstrešnica pala ili slučajno, namestilo se tako ili je pala jer neko nije radio kako treba.
Voleo bih da nadležni urade onako kako treba.
Ko god je kriv neka odgovara, neka mu stave na teret.
Hoću reći, nemojmo da pravimo monstrume od ljudi koji to nisu - govori Kašanski.
Nedeljković ipak ističe da bi u fokusu današnjeg dana trebalo da bude sećanje i spomen na žrtve pada nadstrešnice prvog novembra 2024. godine.
- Smatram da bi u fokusu današnjeg dana trebalo da budu žrtve.
Osobe koje su izgubile život zbog pada nadstrešnice, mogle su da budu i neke od nas.
Jako je bitno da učimo iz ovakvih tragedija, da učimo kako je biti čovek.
Šta možete da kažete roditeljima koji su trećeg i četvrtog maja izgubili svoju decu, šta da kažete ljudima koji su ovde izgubili najmilije.
Mislim da zaslužuju pravdu i epilog ko je odgovoran za to.
Neophodna je istraga, ko je dao ideju da se na stubovima, gde niko sa zdravim razumom, ne bi stavljao beton i dodavao terasu.
Ko je dao dozvolu, ko je navodno bio stručan za to.
Mi uvek govorimo broj 16, ali to su ljudski život i porodice koje su ugašene.
Pravda mora da se zadovolji - rekla je Nedeljković.
Ubedljiva pobeda Studentske liste i osvajanje apsolutne većine na izborima doneli su istorijsku smenu vlasti, ali i ogroman teret odgovornosti za one koji će u narednom periodu upravljati državom.
Koliko dugo, zavisiće u najvećoj meri od njihovih poteza.
- Na Divčibarama je prosečna cena prodatih apartmana 1.568 evra po kvadratu, dok se u oglasima za novije nekretnine često traži oko 2.000 evra.
Za stvari koje su obećavali svojim biračima moraće sami da pobrinu ne bi li ih ispunili u meri u kojoj ovi to očekuju od njih.
Tema ovog teksta, međutim, nešto je drugo.
To su četiri stvari, koje smo uslovno nazvali zamkama, od kojih su tri takve da će se Studentska lista i njena vlada s njima suočiti, iako ničim nisu doprineli da ih takvi izazovi sačekaju.
Baš kao što se s tim izazovima nosio dok je bio predsednik i Aleksandar Vučić, kojeg su, takođe, te tri stvari sačekale, narodski rečeno, ni krivog ni dužnog, jer su, pre svega, splet geopolitičkih okolnosti.
Dakle, da sumiramo, za postojanje tri od četiri zamke pomenute u naslovu nije bio kriv Aleksandar Vučić, koji je godinama pokušavao da balansira i neutrališe njihove efekte, a nisu krivi ni pobednici minulih izbora.
Geopolitički vakuum ne postoji, a međunarodne okolnosti su neumoljivije i ne dopušta čekanje.
Dok se slavlje stišava, pred Studentskom listom se otvara minsko polje sastavljeno od četiri ključne zamke, koje mogu odrediti sudbinu cele zemlje, ali i trajanje same nove vlasti.
Sudbina NIS-a i Rafinerije Pančevo u trouglu Vašington - Moskva - Budimpešta
Jedna od najkompleksnijih tačaka spoticanja jeste pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) i Rafinerije u Pančevu.
Pregovori o potencijalnom preuzimanju koje vode mađarski MOL i ruski "Gasprom" ozbiljno su se odužili, ostavljajući energetski sektor u stanju strateške neizvesnosti.
Prethodna vlast je uspevala da odloži radikalne rezove, ali prostor za manevar se sužava.
Nova vlast se svakako nalazi pred ozbiljnim pritiskom zapadnih centara moći, pre svega Sjedinjenih Američkih Država.
Vašington insistira na potpunom prekidu energetske zavisnosti od Moskve i diversifikaciji izvora.
Svako dalje odugovlačenje pregovora zapadne administracije mogu protumačiti kao nedostatak političke volje.
S druge strane, Rafinerija u Pančevu mora tehnološki i operativno nesmetano da funkcioniše kako bi se očuvala stabilnost domaćeg tržišta goriva, što novu vlast stavlja u makaze između ekonomskog opstanka i surovih geopolitičkih zahteva Amerike.
Ultimatum Marte Kos i dilema o referendumu
Evropske integracije Srbije dugo stagniraju, nekima se činilo da će EU biti bolećiva po tom pitanju prema novoj vlasti, međutim, izjave Marte Kos razvejale su tu nadu.
Podsetimo, evropska komesarka za proširenje rekla je, manje-više otvoreno, da daljeg napretka ka Uniji, a posebno pridruživanja, nema bez usklađivanja spoljne politike (čitaj uvođenju sankcija Rusiji).
Jedan od lidera Studentske liste akademik Radomir Saičić poručio je, s druge strane, da sankcije nisu rešenje i da ih nećemo uvoditi, dok je prvi na listi Ilija Srdanović pomenuo čak i referendum na kojem bi se narod izjasnio o tome.
Kako god, situacija se slikovito može opisati kao ona između čekića i nakovnja, a to, priznaćete, baš i nije obećavajuća polazna pozicija.
Energetski čvor i poruka Moskve da je za tango potrebno dvoje
Dok Zapad insistira na sankcijama Moskvi, energetska realnost Srbije i dalje je duboko vezana za ruski gas i naftu.
Reči portparola Kremlja i jednog od najbližih Putinovih saradnika Dmitrija Peskova da je Moskva spremna za dalju saradnju sa Srbijom, ali uz opasku da je "za tango potrebno dvoje", predstavljaju jasnu poruku novim vlastima u Beogradu.
Rusija, nema sumnje, pažljivo skenira svaki potez Studentske liste, dok je svako u našoj zemlji svestan da ne možemo preko noći promeniti svoju energetsku infrastrukturu bez rizika od kolapsa industrije i dramatičnog skoka cene gasa za građane.
Gas, naime, zahvaljujući aranžmanu s Rusijom (ističe 31. decembra) plaćamo gotovo tri puta niže nego države EU.
Obuzdavanje revanšizma i politike osvete
Najveća unutrašnja zamka za novu vlast, koja nema veze s prethodne tri, može u potpunosti da uruši njen demokratski legitimitet ukoliko izostane adekvatna reakcija s te strane.
To je pretnja od nekontrolisanog revanšizma i osvete, kojima su određene društvene grupe, poput takozvanih zborova (ne svih, naravno), očigledno sklone.
Tako smo prethodnih dana svedočili upadima u firme, medije, razne ustanove, domove zdravlja...
Ako kao premisu uzmemo to da novoj vlasti nipošto nije u interesu da na njenu istorijsku pobedu padne senka bezvlašća i nasilja, onda moramo konstatovati da je s te strane potrebna čvrsta i odlučna reakcija kojom takve strane moraju da budu predupređene.
Naravno, uz adekvatno postupanje nadležnih državnih organa i institucija.
Politički analitičar Dragomir Anđelković ocenjuje za Kurir da zapadni centri moći u početku neće nastupati ultimatumaški po pitanjima NIS-a, sankcija Rusiji ili Kosova, ali da će se pritisci neminovno pojačati.
- Zapadni faktori će posle izvesnog vremena tražiti da se nastavi sa tihim odricanjem od Kosova i sprovođenjem Francusko-nemačkog plana, koji je ugrađen u Pregovaračko poglavlje 35. Studentska lista je u svom programu jasno navela da svaki protivustavni sporazum u vezi sa Kosovom neće biti sprovođen, pa će se oko toga sigurno lomiti koplja na relaciji Beograd - Brisel.
Tu će se videti da li patriotsko krilo Studentskog pokreta ima snagu da odbrani svoja programska obećanja ili će se biračima ponuditi odricanje u patriotskoj ambalaži, kao što je radio odlazeći režim - ističe Anđelković.
Govoreći o unutrašnjoj politici, on naglašava da obračun sa nepravilnostima mora ostati isključivo u okvirima zakona.
- Borba protiv kriminala, korupcije i sistemskih devijacija podrazumeva energičan pristup, ali isključivo u duhu obnove pravne države.
To je jedini put ka suštinskoj promeni sistema.
S druge strane, svaki nezakoniti i voluntaristički revanšizam bio bi odraz nasilja i grubo kršenje programa Studentske liste.
Srbiji je hitno potrebna odgovorna politika koja će je podići na noge, a ne nove političke igre koje bi je dotukle – zaključuje Anđelković.
Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da će nova vlast na spoljnopolitičkom planu zadržati kontinuitet i nastaviti sa balansiranjem, dok će se krupne promene dešavati unutar zemlje.
- Na unutrašnjem planu biće dosta diskontinuiteta, ali na spoljnopolitičkom neće, jer ovaj pokret nije nastao zbog ocene da Srbija vodi lošu spoljnu politiku, već zbog nezadovoljstva unutrašnjim stanjem.
Međunarodna zajednica neće novu vladu dočekati na nož; svi će primenjivati politiku štapa i šargarepe, uz grejs-period u kom će pokušati da je pridobiju – ističe Gogić u izjavi za Kurir.
Kada je reč o pretnji od revanšizma i smenama u institucijama, on pravi jasnu razliku između osvete i pravne odgovornosti.
– Revanšizam nije prihvatljiv, ali postoji opravdana potreba za pravdom i deblokadom institucija.
Jedno je pravda, a drugo osveta.
Smene po dubini logičan su korak kako bi nova vlast mogla nesmetano da funkcioniše, sve dok se striktno poštuje zakon i izbegavaju bilo kakve nasilne metode – poručuje Gogić.
- Turistički promet raste: od januara do avgusta 2026. zabeleženo je 22.086 dolazaka i 160.025 noćenja, pa raste i interesovanje za kupovinu apartmana.
Na Maljenu niču nove zgrade, a nekada mirno planinsko mesto sve više dobija izgled turističkog centra.
Ipak, pre nego što se neko zaleti u kupovinu, važno je da zna jednu stvar: cena iz oglasa nije isto što i cena po kojoj je nekretnina zaista prodata.
Zvanični podaci pokazuju da je kvadrat apartmana na Divčibarama već premašio 1.500 evra u proseku, dok se u aktuelnim oglasima za novije nekretnine često traži oko 2.000 evra po kvadratu, a ponegde i više.
Koliko stvarno košta kvadrat na Divčibarama?
Prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda za 2025. godinu, prosečna cena prodatih apartmana na području Valjevo/Divčibare iznosila je 1.568 evra po kvadratnom metru.
Kod postojećih apartmana prosek je bio 1.548 evra, dok je kod novoizgrađenih iznosio 1.578 evra.
U odnosu na 2024. godinu, prosečna cena postojećih apartmana porasla je za 10,73 odsto, a novoizgrađenih za 6,83 odsto.
Ponuda na tržištu pokazuje da kupci za novije apartmane često moraju da izdvoje više od zvaničnog proseka.
U oglasima iz septembra i oktobra 2026. mogu se pronaći, na primer, apartmani od 40 kvadrata za oko 80.000 evra, od 41 kvadrata za 87.000 evra i od 45 kvadrata za 92.000 evra.To je približno 2.000 do 2.120 evra po kvadratu, ali su to tražene cene prodavaca, a ne potvrđeni iznosi zaključenih ugovora.
Inače, pre samo nekoliko godina apartmani na Divčibarama mogli su da se kupe po znatno nižim cenama nego danas, a pravi preokret na tržištu dogodio se sa rastom interesovanja za ovu planinu, posebno tokom pandemije.
Prema podacima iz februara 2020, kvadrat apartmana ranije se postupno kretao od oko 800 evra, dok su tada cene već dostizale 1.000 do 1.500 evra, u zavisnosti od lokacije, opremljenosti i starosti objekta.
Koliko je rast bio izražen pokazuje i podatak da su 2019. godine cene novogradnje na Divčibarama, prema navodima lokalnih agencija iz 2021, bile i do 1.000 evra po kvadratu niže nego u trenutku kada su apartmani počeli masovno da se grade.
Tada su se cene novogradnje kretale od 1.400 do 1.800 evra, dok je starogradnja mogla da se nađe i za 330 evra po kvadratu!
Turisti dolaze, a sa njima raste i interesovanje za nekretnine
Divčibare nisu privlačne samo zimi, kada se traži sneg i mogućnost skijanja.
Planina je relativno blizu većih gradova, pa je pogodna za kraće odmore, vikende u prirodi i porodična putovanja tokom različitih godišnjih doba.
Posetiocima su dostupni šetnja, boravak u šumi i izleti po okolini, dok apartmanski smeštaj omogućava fleksibilniji boravak od klasičnog hotelskog aranžmana.
Statistika potvrđuje da interesovanje za Divčibare raste.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do avgusta 2026. godine na Divčibarama je zabeleženo 22.086 turističkih dolazaka, što je 20,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
Ostvareno je 160.025 noćenja, odnosno 6,6 odsto više.
Rast broja dolazaka bio je, dakle, izraženiji od rasta noćenja, što je važna razlika kada se procenjuje koliko turizam zaista može da podrži potražnju za apartmanima.
Da li Divčibare postaju novi Zlatibor?
Poređenje sa Zlatiborom nameće se zato samo od sebe.
Na obe planine grade se apartmanski objekti, raste ponuda smeštaja, a nekretnine se kupuju i za lični odmor i kao potencijalna investicija.
Ipak, Divčibare su i dalje manje i imaju drugačiju turističku ponudu, pa nije realno očekivati da će automatski dostići obim gradnje, broj posetilaca i tržišnu razvijenost Zlatibora.
Razlika se vidi i u cenama.
Republički geodetski zavod je za 2025. godinu na području Čajetine, koje obuhvata Zlatibor, zabeležio prosečnu cenu novoizgrađenih apartmana od 1.737 evra po kvadratu, dok je na području Valjevo/Divčibare taj prosek bio 1.578 evra.
Jedna od najvećih prednosti Divčibara jeste njihova dostupnost za stanovnike Beograda i drugih gradova centralne Srbije.
Za kraći odmor nije neophodno planirati višednevno putovanje, a nekretnina može da posluži i kao mesto za porodični boravak tokom vikenda.
Kupcima koji ne žele da ulažu iznose karakteristične za najskuplje planinske komplekse, Divčibare mogu da budu zanimljiva alternativa.
Na interesovanje utiče i razvoj smeštajne ponude.
Novi apartmani, uređeni objekti i sadržaji namenjeni turistima privlače kupce koji razmišljaju o izdavanju.
Međutim, veći broj apartmana istovremeno znači i veću konkurenciju među vlasnicima.
Ako se mnogo sličnih jedinica nudi u istom periodu, nije dovoljno samo kupiti nekretninu i očekivati da će gosti dolaziti tokom cele godine.
Može li apartman da donosi zaradu?
Svakako, kupovina apartmana radi izdavanja može da bude isplativa, ali računica zavisi od mnogo više faktora od same cene kvadrata.
Vlasnik mora da uračuna opremanje, održavanje, čišćenje, poreze, eventualnu proviziju za posredovanje i periode kada je apartman prazan.
Važni su i lokacija, parking, grejanje, pristup objektu i udaljenost od sadržaja koje turisti žele da koriste.
Zato ne treba računati prihod kao da će apartman biti izdat svakog dana u godini.
Zimski raspust, praznici i vikendi mogu da donesu veću potražnju, ali popunjenost van tih perioda može da bude drugačija.
Pre kupovine treba proveriti koliko slični apartmani zaista koštaju za izdavanje, koliko često su zauzeti i koliki su mesečni troškovi, dok sam rast cene nekretnine u prethodnom periodu nije garancija da će se isti trend nastaviti.
Na šta treba paziti pre kupovine?
Pre potpisivanja ugovora važno je proveriti da li je apartman uknjižen, kakav je pravni status objekta i da li je dokumentacija uredna.
Treba utvrditi i šta ulazi u cenu: parking mesto, nameštaj, ostava ili korišćenje zajedničkih sadržaja.
Ako se kupuje nekretnina u izgradnji, dodatnu pažnju treba posvetiti investitoru, dozvolama i ugovornim rokovima.
Divčibare imaju potencijal da nastave razvoj kao popularna planinska destinacija, a podaci o rastu turističkih dolazaka i cenama prodatih apartmana pokazuju da interesovanje nije samo utisak.
Ipak, da li će postati „novi Zlatibor“ zavisiće od daljeg razvoja infrastrukture, kvaliteta gradnje, očuvanja prirode i stvarne potražnje.
Za kupce je zato najvažnije da ne jure samo trend, već da dobro provere cenu, dokumentaciju i realne mogućnosti korišćenja ili izdavanja nekretnine.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.