Podaci pokazuju i da su u pojedinim sredinama s nižim platama zabilježena znatno veća povećanja nego u onima sa višim primanjima. Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, objavljenim u publikaciji… Ceo tekst
Podaci pokazuju i da su u pojedinim sredinama s nižim platama zabilježena znatno veća povećanja nego u onima sa višim primanjima.
Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, objavljenim u publikaciji "Tuzlanski kanton u brojkama 2026", prosječna neto plata u jednom od najmnogoljudnijih kantona u Federaciji BiH u 2025. godini iznosila je 1.458 KM.
U odnosu na godinu ranije, kada je prosjek bio 1.248 KM, riječ je o povećanju od 210 KM, odnosno 16,8 posto. Međutim, kantonalni prosjek ne oslikava u potpunosti razlike među lokalnim zajednicama.
Pojašnjenja radi, dok je u Tuzli prosječna neto plata dostigla 1.626 KM, u Doboj Istoku iznosila je 1.193 KM. Razlika između ove dvije sredine tako je dostigla 433 KM mjesečno.
Tuzla je u 2025. godini bio grad s najvećom prosječnom neto platom u Tuzlanskom kantonu. Zaposleni su u prosjeku primali 1.626 KM, što je 168 KM više od kantonalnog prosjeka.
Prema zvanično dostupnim podacima, slijede Banovići, gdje je prosječna plata iznosila 1.541 KM, dok je u Sapni zabilježen iznos od 1.534 KM.
Iako se Sapna nalazi među sredinama s višim prosječnim primanjima, u njoj su tokom 2025. godine bila zaposlena svega 563 radnika, zbog čega taj podatak treba posmatrati i u kontekstu veličine lokalnog tržišta rada.
Među općinama s višim prosječnim platama su i Lukavac sa 1.448 KM te Teočak sa 1.438 KM. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Doboj Istok, s prosječnom neto platom od 1.193 KM.
Slijedi Čelić sa 1.218 KM, Gračanica sa 1.255 KM, Kalesija sa 1.286 KM, Gradačac sa 1.304 KM i Živinice sa 1.306 KM.
Podaci, dakle, pokazuju da se prosječne neto plate među općinama u Tuzlanskom kantonu razlikuju za nekoliko stotina maraka, iako je u svim sredinama riječ o rastu u odnosu na prethodne godine.
Posmatrajući promjene od 2023. do 2025. godine, najveći procentualni rast prosječne neto plate zabilježen je u Doboj Istoku. Prosjek je u ovoj općini porastao sa 839 KM na 1.193 KM, odnosno za 354 KM ili 42,2 posto.
Drugi najveći rast imao je Kladanj, gdje je prosječna plata povećana sa 983 KM na 1.358 KM. To je rast od 375 KM, odnosno 38,1 posto, što predstavlja najveće nominalno povećanje među općinama u ovom dvogodišnjem periodu.
Na trećem mjestu je Gračanica, u kojoj je prosječna neto plata porasla sa 943 KM na 1.255 KM, odnosno za 312 KM ili 33,1 posto.
Značajan rast zabilježen je i u Kalesiji, gdje su prosječne plate povećane za 30,4 posto te Lukavcu za 30,1 posto. U Gradačcu je rast iznosio 27,7 posto, a u Živinicama 27,5 posto.
S druge strane, najmanji procentualni rast u periodu od 2023. do 2025. godine zabilježen je u Banovićima, gdje je prosječna neto plata porasla sa 1.318 KM na 1.541 KM, odnosno za 16,9 posto.
U Tuzli je, uprkos tome što je zadržala vodeću poziciju po visini plate, rast u istom periodu iznosio 22,1 posto. To pokazuje da najviša prosječna primanja ne znače nužno i najveći tempo njihovog povećanja.
Razlike u platama ipak nisu nestale jer je razmak između Tuzle i Doboj Istoka smanjen sa 493 KM u 2023. godini na 433 KM u 2025. godini, ali je i dalje riječ o značajnoj razlici.
Promjene i zbog povećanja "minimalca"
Poređenje posljednje dvije godine pokazuje da je rast prosječnih plata u Tuzlanskom kantonu ubrzao tokom 2025. godine, čemu je izvjesno doprinijela i izmjena federalnog zakona vezano za povećanje minimalne plate.
Dok je prosječna neto plata na nivou kantona u 2024. godini porasla za 87 KM, odnosno oko 7,5 posto u odnosu na 2023, u 2025. godini povećana je za 210 KM ili 16,8 posto.
Najveći procentualni rast između 2024. i 2025. godine zabilježen je u Doboj Istoku, gdje je prosjek povećan za 27,9 posto, odnosno 260 KM. Slijede Gračanica s rastom od 24,3 posto, Kalesija sa 23,2 posto i Kladanj sa 22,5 posto.
U Tuzli je prosječna plata u istom periodu porasla za 195 KM, odnosno 13,6 posto, dok je u Banovićima povećana za 129 KM ili 9,1 posto.
Ovi podaci pokazuju da su se tokom 2025. godine plate povećavale u svim posmatranim općinama, ali ne jednakim intenzitetom.
Gračanica među vodećima po broju zaposlenih, ali pri dnu po platama
Posebno se izdvaja Gračanica, koja je sa 10.900 zaposlenih u 2025. godini bila treća među općinama Tuzlanskog kantona prema broju zaposlenih, iza Tuzle i Živinica.
Uprkos velikom broju zaposlenih, prosječna neto plata u Gračanici iznosila je 1.255 KM, što je 203 KM manje od kantonalnog prosjeka.
Živinice su, s druge strane, imale 11.409 zaposlenih i prosječnu platu od 1.306 KM, dok je u Lukavcu, sa 9.615 zaposlenih, prosjek dostigao 1.448 KM.
Ovakva poređenja ukazuju na to da broj zaposlenih u jednoj lokalnoj zajednici sam po sebi ne određuje visinu prosječne plate.
Tuzla ima najviše zaposlenih, Gradačac bilježi najveći pad
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Tuzlanskom kantonu je tokom 2025. godine bilo zaposleno ukupno 101.834 radnika. Najveći broj zaposlenih imala je Tuzla, sa 38.998 radnika, što čini više od trećine ukupnog broja zaposlenih u kantonu.
Slijede Živinice s 11.409 zaposlenih, Gračanica sa 10.900, Lukavac sa 9.615 i Gradačac sa 8.650 zaposlenih. Istovremeno, poređenje podataka o zaposlenosti pokazuje različita kretanja među lokalnim zajednicama.
U odnosu na 2023. godinu, Tuzla je imala 456 zaposlenih više, dok je Gradačac zabilježio najveći pad, za 290 zaposlenih. Na nivou kantona, ukupan broj zaposlenih u 2025. godini bio je za približno hiljadu manji nego godinu ranije, uprkos rastu prosječnih plata.