Rečenice koje prenose svi mediji.
Euronews Business izračunao je koliki je mesečni neto prihod domaćinstva potreban da bi dostigao 150 odsto nacionalnog medijalnog prihoda, što predstavlja početnu granicu više srednje klase. Pre svega, pojam "udobnog života" veoma je subjektivan.
Drugo, nivoi cena znatno se razlikuju kako između zemalja, tako i unutar njih. Prihod takođe ne uzima u obzir imovinu niti vlasništvo nad nekretninama.
Ipak, određeni pokazatelji prihoda mogu pružiti predstavu o tome koliko je ljudima potrebno za udoban život. Od ukupnog iznosa zatim se oduzimaju porezi i socijalni doprinosi.
Dobijeni iznos deli se brojem članova domaćinstva preračunatim u ekvivalentne odrasle osobe, što znači da nije reč o direktnom individualnom prihodu. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) definiše srednju klasu kao domaćinstva čiji ekvivalentni raspoloživi prihod iznosi između 75 i 200 odsto nacionalnog medijalnog prihoda.
Tekst iz 2 članka. 29 rečenica prenose svi, u 26 se razlikuju.
Koliko novca treba za udoban život: Suma koja vam garantuje sigurnost u Evropi i Srbiji
Koliko treba da zarađujete da biste udobno živeli u Evropi?
Euronews Business izračunao je koliki je mesečni neto prihod domaćinstva potreban da bi dostigao 150 odsto nacionalnog medijalnog prihoda, što predstavlja početnu granicu više srednje klase.
Koliko je potrebno zarađivati za udoban život u različitim delovima Evrope?
Na ovo pitanje veoma je teško odgovoriti.
Pre svega, pojam "udobnog života" veoma je subjektivan.
Drugo, nivoi cena znatno se razlikuju kako između zemalja, tako i unutar njih.
Treće, razlikuje se i veličina domaćinstava.
Prihod takođe ne uzima u obzir imovinu niti vlasništvo nad nekretninama.
Ipak, određeni pokazatelji prihoda mogu pružiti predstavu o tome koliko je ljudima potrebno za udoban život.
Jedan od njih je ekvivalentni raspoloživi prihod.
Svi novčani prihodi članova domaćinstva sabiraju se, uključujući zarade, prihode od ulaganja, socijalna davanja i druge prihode domaćinstva.
Reč je o pokazatelju koji obuhvata sve novčane prihode članova domaćinstva, uključujući prihode od rada, ulaganja, socijalnih davanja i drugih izvora.
Od ukupnog iznosa zatim se oduzimaju porezi i socijalni doprinosi.
Dobijeni iznos deli se brojem članova domaćinstva preračunatim u ekvivalentne odrasle osobe, što znači da nije reč o direktnom individualnom prihodu.
Prihodne kategorije srednje klase
Dohodovni razredi srednje klase
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) definiše srednju klasu kao domaćinstva čiji ekvivalentni raspoloživi prihod iznosi između 75 i 200 odsto nacionalnog medijalnog prihoda.
OECD ovu grupu deli u tri kategorije:
Niži srednji dohodovni razred: od 75 do 100 odsto medijalnog dohotka
OECD je deli na tri grupe: od 75 do 100 odsto medijalnog prihoda predstavlja nižu srednju klasu, od 100 do 150 odsto srednju, a od 150 do 200 odsto višu srednju klasu.
Viši srednji dohodovni razred: od 150 do 200 odsto medijalnog dohotka
Ne postoji opšteprihvaćeno merilo koje određuje koliki procenat nacionalnog medijalnog prihoda domaćinstvo treba da ima.
"Ako su informacije o prihodima sve čime raspolažemo, verovatno bismo mogli da pretpostavimo da većina domaćinstava sa prihodima iznad 150 odsto medijalnog ima dovoljno novca za relativno udoban život", rekao je za Euronews Business Sebastijan Kenigs, viši ekonomista OECD-a.
Međutim, drugi naučnici napominju da prihod veći od 150 odsto medijalnog ne garantuje nužno finansijsku sigurnost.
Euronews Business izračunao je 150 odsto medijalnog prihoda za tri vrste domaćinstava kako bi pokazao koliki je neto prihod potreban za ulazak u višu srednju prihodnu kategoriju.
Koliko je potrebno za udoban život u Evropi?
Tokom 2025. godine medijalni ekvivalentni raspoloživi prihod u Evropskoj uniji iznosio je 22.939 evra godišnje, odnosno 1.912 evra mesečno.
Odrasloj osobi koja živi sama potrebno je 2.867 evra mesečno da bi dostigla 150 odsto medijalnog prihoda.
U 34 evropske zemlje taj iznos kreće se od 603 evra mesečno u Severnoj Makedoniji do 6.491 evra u Švajcarskoj.
Unutar EU raspon je od 1.023 evra u Rumuniji do 6.256 evra u Luksemburgu.
Iznos premašuje 4.000 evra mesečno i u Norveškoj (5.240), Austriji (4.568), Danskoj (4.524), Irskoj (4.392) i Holandiji (4.308).
Mesečni neto prihod potreban za dostizanje tog praga premašuje 4.000 evra i u nekoliko drugih evropskih zemalja:
Među četiri najveće ekonomije EU, Nemačka ima najviši prag od 3.611 evra.
Sledi Francuska sa 3.307 evra, što je oko 15 odsto više od prosečnog pokazatelja za EU, dok je Italija nešto ispod tog nivoa, sa 2.758 evra.
Španija ima najniži prag među ove četiri zemlje, 2.546 evra.
Razlika je velika: odrasloj osobi koja živi sama u Nemačkoj potrebno je 1.065 evra mesečno više nego osobi u Španiji.
Prag je niži od 1.000 evra mesečno u Albaniji (723), Turskoj (755), Crnoj Gori (825) i Srbiji (975).
Zajedno sa Severnom Makedonijom, svih pet zemalja kandidati su za članstvo u EU.
U 11 zemalja EU taj iznos kreće se između 1.000 i 1.900 evra mesečno, uključujući Portugal (1.808), Poljsku (1.799), Grčku (1.463), Bugarsku (1.108) i Mađarsku (1.099).
Da li je paru potreban dvostruko veći prihod?
Paru bez dece nije potreban dvostruko veći prihod nego odrasloj osobi koja živi sama.
Pošto dele troškove poput stanarine i energije, Evrostat pretpostavlja da im je potrebno 1,5 puta više novca.
Tako je paru u EU potreban mesečni neto prihod od 4.301 evra da bi dostigao pomenuti prag.
Za par sa dvoje dece mlađe od 14 godina taj iznos raste na 6.021 evro.
Redosled zemalja ne menja se kada je reč o parovima ili porodicama, jer se iznos za svaku zemlju množi istim koeficijentom: 1,5 za par i 2,1 za porodicu sa dvoje dece.
Kupovna moć omogućava bolje poređenje
Iznosi izraženi u evrima ne odražavaju razlike u cenama između zemalja.
Standard kupovne moći (PPS), veštačka obračunska jedinica koja uklanja te razlike, pruža bolju osnovu za poređenje.
Razlike se smanjuju, ali ostaju velike.
Izraženo u PPS-u, prag za odraslu osobu koja živi sama u EU iznosi 2.830 jedinica mesečno.
Kreće se od 1.031 PPS u Albaniji do 4.709 PPS u Luksemburgu, što predstavlja razliku od oko 4,6 puta, naspram 10,8 puta kada se iznosi porede u evrima.
Unutar EU, Mađarska ima najniži prag od 1.495 PPS.
To znači da je prag u Luksemburgu nešto više od tri puta viši, dok je razlika izražena u evrima šestostruka.
Relativno udoban prihod ne omogućava svuda isti životni standard
Ove razlike pokazuju da udoban život može značiti veoma različite stvari.
Podaci izraženi u PPS-u pokazuju šta se za relativno udoban prihod može kupiti u svakoj zemlji.
"Isti relativni položaj prema prihodima može omogućiti veoma različite životne standarde u različitim zemljama.
To što neko ima 150 odsto medijalnog prihoda u jednoj zemlji ne znači da ima istu kupovnu moć kao neko sa 150 odsto medijalnog prihoda u drugoj", rekao je profesor Kun Kaminada sa Univerziteta u Lajdenu za Euronews Business.
Regionalne razlike unutar zemalja
"Podaci prilagođeni kupovnoj moći poboljšali bi poređenje, ali nacionalni proseci i dalje prikrivaju regionalne razlike, naročito kada je reč o troškovima stanovanja", dodao je Kaminada.
Kenigs je takođe istakao da mnoge zemlje OECD-a imaju velike regionalne razlike i u visini prihoda i u troškovima života.
Prihod je samo deo priče, važna je i imovina
Kenigs je naveo da prihod otkriva samo deo ukupne slike.
Kenigs ističe da prihodi otkrivaju samo deo priče.
Nejednakost u bogatstvu, posebno kada je reč o mogućnosti posedovanja sopstvenog doma, predstavlja ozbiljan problem u mnogim zemljama OECD-a.
"Neki ljudi mogu sasvim dobro da žive sa niskim prihodima zato što poseduju sopstveni dom i možda žive u mestu gde su cene niže", rekao je on.
Kaminada je takođe ukazao na značaj imovine i štednje.
Prema njegovim rečima, domaćinstvo sa skromnim prihodima i lako dostupnom ušteđevinom može se bolje izboriti sa nepredviđenim računom ili gubitkom posla nego domaćinstvo sa višim prihodima, ali bez ušteđevine i sa velikim dugovima.
Kako definisati udoban život?
Kaminada je naglasio da bi udoban život trebalo da znači više od same mogućnosti plaćanja računa.
"Domaćinstvo bi trebalo da može da priušti odgovarajući smeštaj, hranu, energiju i prevoz, da učestvuje u društvenom životu, uživa u slobodnom vremenu i odvaja novac sa strane.
Ono što je posebno važno jeste da može da podnese nepredviđeni trošak ili privremeni gubitak prihoda, a da odmah ne zapadne u finansijske teškoće."
Upozorio je da ni 150 ni 200 odsto nacionalnog medijalnog prihoda ne predstavljaju opšteprihvaćen prag za udoban život.
Naglasio je da OECD-ova klasifikacija srednje klase opisuje relativni položaj domaćinstva u raspodeli prihoda, a ne to da li je njegov budžet dovoljan za podmirivanje životnih potreba.
Grabka iz Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) takođe je ocenio da prihod veći od 150 odsto medijalnog sam po sebi ne garantuje finansijsku sigurnost.
"Prihod koji premašuje 150 odsto medijalnog obezbeđuje finansijsku sigurnost samo kada je praćen određenim nivoom privatne imovine", rekao je za Euronews Business.
Naslovna fotografija FOTO: Shutterstock/Blaszko