
Nijednu rečenicu ne prenose bar dva medija; svaki tekst je napisan za sebe.
Tekst iz 2 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi.
Kaja Kalas Foto: Tanjug/ AP Photo/ Omar Havana
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da godišnji izveštaj o proširenju, koji je EK danas usvojila, nosi jasnu poruku – da reforme donose rezultate.
Ona je na konferenciji za medije ocenila da su se od prošlogodišnjeg izveštaja izgledi za evropsku bezbednost naglo pogoršali, a da su rat, strateška konkurencija i ekonomska neizvesnost porasli, da je malo nade za okončanje sukoba u Ukrajini, a da su u porastu i napadi u sivoj zoni i sabotaže protiv Evrope.
Prema njenim rečima, veća EU znači i jačanje evropske bezbednosti, povećanje geopolitičke težine na geopolitičkoj areni i sposobnost EU da projektuje uticaj, ali i veće tržište i nove mogućnosti za evropske privrede.
"Zasluge i reforme će nastaviti da određuju tempo pristupanja, kao i poštovanje vladavine prava i osnovnih prava.
Obaveze preuzete na putu ka članstvu ne prestaju nakon pristupanja.
Tokom protekle godine, većina zemalja kandidata povećala je i zadržala visok nivo usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, a to je važan izraz njihove strateške orijentacije i pridržavanja vrednosti EU.
Mnoge zemlje kandidati već doprinose evropskoj bezbednosti", rekla je Kalas i kao primer navela Ukrajinu.
Dodala je i da Moldavija i partneri EU sa Zapadnog Balkana doprinose misijama i operacijama EU i pomažu u zaštiti granica i suzbijanju manipulacije stranim informacijama.
"Ovi doprinosi takođe jačaju našu bezbednost već danas.
Proširenje je decenijama bilo najuspešnija spoljna politika EU.
Svaki krug proširenja je ojačao naš kontinent.
Današnja geopolitička realnost čini sledeći krug još hitnijim.
Tamo gde zemlje koje napreduju čekaju, nestabilnost pušta korene.
Proširenje je direktno ulaganje u evropsku bezbednost", ocenila je ona.
Govoreći o zemljama kandidatima, rekla je da je Crna Gora najbliža cilju, sa jasnim putem za potpisivanje pristupnog sporazuma do narednog leta, da su Albanija, Moldavija i Ukrajina nastavile ubrzano da napreduju, kao i da su izgledi za Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Srbiju neujednačeni.
U najnovijem Izveštaju Evropske komisije (EK) o Srbiji prepoznat je napredak koji je naša zemlja ostvarila u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, a pogotovo u pripremljenosti Poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju EU, izjavila je danas ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu Sara Pavkov.
Ovakva ocena, prema njenim rečima, predstavlja važno priznanje rezultata ostvarenih u prethodnom periodu, tokom kojeg su intenzivirane aktivnosti na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti zaštite životne sredine.
„Poglavlje 27 je jedno od najzahtevnijih u procesu pristupanja EU, zbog čega je napredak Srbije izuzetno značajan.
Posebno sam ponosna što su rezultati rada i ekološke reforme koje smo sprovodili u tekućem mandatu Vlade, prepoznati i u ovom izveštaju.
To je potvrda posvećenosti i odgovornosti sa kojima smo pristupili jednoj od najzahtevnijih oblasti evropskih integracija, koja je decenijama bila zapuštena.
Ostvareni napredak predstavlja i konkretan doprinos stvaranju uslova za čistiju životnu sredinu i bolji kvalitet života naših građana“, poručila je Pavkov.
Prema oceni EK, napredak je ostvaren usvajanjem važnih strateških dokumenata, zakona i podzakonskih akata, kao i u sprovođenju zakonodavstva, naročito u oblastima horizontalnog zakonodavstva, kvaliteta vazduha, hemikalija i oporezivanja u oblasti klime.
Među posebno značajnim rezultatima istaknuto je usvajanje Strategije zaštite životne sredine, Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, kao i dva zakona kojima se uspostavlja sistem oporezivanja emisija ugljenika za velike industrijske emitere i uvodi mehanizam oporezivanja ugljenično intenzivnih proizvoda iz uvoza.
Napravljen je značajan iskorak, jer je Srbija završila prvi ciklus monitoringa, izveštavanja, verifikacije i akreditacije (MRVA) za stacionarna postrojenja.
U oblasti klimatskih promena, EK je ocenila da je Srbija tokom izveštajnog perioda ostvarila dobar napredak, dok je nivo pripremljenosti zemlje ocenjen kao nivo između izvesne i umerene pripremljenosti.
„U ovom momentu, kada su rezultati očigledni i van granica naše zemlje, najvažnije je da se na takvom temelju obezbedi kontinuitet u sprovođenju već usvojenih strategija i planova i da se nastavi putem koji smo trasirali.
Zaštita životne sredine zahteva dugoročnu viziju, doslednost i odgovornost.
Rezultati koje smo do danas postigli i temelji koje smo postavili moraju biti osnov za dalji napredak Srbije u ovoj oblasti, u interesu svih njenih građana i generacija koje dolaze“, rekla je Pavkov.