Iranska Revolucionarna garda (IRGC) navodi da bi novi napadi Sjedinjenih Država mogli potaknuti Teheran na invaziju na susjedne zemlje i napade na baze koje se koriste u američkim vojnim operacijama, a sve u sklopu nove „ofanzivne” strategije.
Ovo upozorenje, izneseno u srijedu, dolazi u vrijeme sve učestalijih napada na brodove u Hormuškom moreuzu – ključnoj tački za globalnu opskrbu energentima – te uz neizvjesnost oko diplomatskih napora usmjerenih na okončanje rata koji traje već gotovo osam mjeseci.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Američki muslimani zabrinuti, ali istrajni dok su napadi mržnje usmjereni na Abdula el-Sayeda
- list 2 of 4Zašto bi pobjeda demokrata na američkim međuizborima mogla nepovoljno utjecati na Evropu
- list 3 of 4Rat protiv Irana: 47 milijardi dolara – šta to znači
- list 4 of 4Kako zaustaviti američko-izraelski rat protiv Irana
„Naša je doktrina ranije bila obrambena; govorili smo da ćemo, ako nas neka zemlja napadne, uzvratiti. Sada kažemo da ćemo, ako nas neka zemlja napadne, ne samo uzvratiti već i pokrenuti ofanzivu”, izjavio je glasnogovornik Revolucionarne garde, Hossein Mohebi.
Washington je naredio dijelu diplomatskog osoblja napuštanje Saudijske Arabije zbog napada jemenskih Husa, dok je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi odluka o daljnjem razvoju sukoba mogla biti donesena uskoro.
Prema medijskim izvještajima, SAD i Izrael u nadolazećim sedmicama planiraju moguće napade na Iran.
S obzirom na to da pregovori djeluju kao da su u zastoju, a obje strane razmjenjuju prijetnje, postavlja se pitanje: kreće li regija prema novoj vojnoj eskalaciji?
U čemu se sastoji nova iranska doktrina?
Revolucionarna garda u srijedu je najavila zaokret prema „ofanzivnoj i asimetričnoj” odbrambenoj doktrini, prijeteći invazijom na zemlje koje pokrenu napade protiv Irana.
Mohebi je izjavio da Teheran više neće ograničavati svoje vojne operacije isključivo na uzvratne udare.
Naglasio je da se iranski arsenal projektila povećao za 1,5 puta od 12-dnevnog rata između Irana i Izraela u junu 2025. godine. Pritom nije iznio konkretne brojke.
„Kvaliteta projektila značajno je poboljšana, a povećani su im domet, razorna moć i preciznost pogađanja ciljeva”, rekao je glasnogovornik.
Štoviše, Mohebi je naveo da su iranske snage u „fazi priprema za predstavljanje ‘oca svih bombi’. To je nešto novo za neprijatelja.”
U međuvremenu, napadi u Hormuškom moreuzu nastavljaju se nesmanjenim intenzitetom. Mornarica IRGC-a objavila je u četvrtak da su četiri broda, koja optužuje za učešće u ilegalnom prenosu nafte, pogođena u sjevernom dijelu Zaljeva, nakon čega su se zapalila. Tri druga plovila naišla su na mine zapadno od moreuza, dodaje se.
Prije rata, petina svjetskih zaliha nafte i prirodnog plina prolazila je kroz Hormuški moreuz. Iako su pošiljke kroz moreuz još uvijek ispod tih nivoa, pošiljke nafte iz regije vratile su se na predratne nivoe prošlog mjeseca jer su izvoznici pronašli alternativne načine za otpremu svoje nafte i plina, uključujući korištenje cjevovoda.
Međutim, niz nedavnih napada na ključnom plovnom putu i borbe između jemenskih Husa i njihove međunarodno priznate vlade koju podržava Saudijska Arabija, a koje su rezultirale napadima Husa na Saudijsku Arabiju, ponovo su dovele do naglog porasta cijena nafte. Sirova nafta Brent popela se u četvrtak iznad 110 dolara po barelu usred straha od daljnjih poremećaja u regionalnom snabdijevanju energijom.
Zašto je uslijedila ova promjena?
Prema analitičarima, iranski prelazak na ofanzivnu vojnu doktrinu odražava odlučnost Teherana da buduće američko-izraelske napade učini znatno skupljim.
Negar Mortazavi, viša saradnica Centra za međunarodnu politiku, izjavila je za Al Jazeeru da Teheran izvlači pouke iz ratova 2025. i 2026. nakon što njegova prethodna strategija odmazde nije uspjela spriječiti ponovljene napade.
„Teheran sada želi uspostaviti novu jednačinu: Svaki budući napad na Iran doći će po puno većoj cijeni za agresore“, rekla je za Al Jazeeru.
Nesposoban parirati konvencionalnim američkim vojnim sposobnostima, Iran se sve više oslanja na asimetrično ratovanje, uključujući rakete, dronove i svoj utjecaj nad Hormuškim moreuzom, objasnila je Mortazavi.
Rekla je da Teheran provodi širu strategiju usmjerenu na nametanje vojnih, ekonomskih i političkih troškova Washingtonu, uključujući potencijalni utjecaj na američke međuizbore 3. novembra.
„Iran želi održati lekciju Washingtonu – napad na Iran nosi visoku cijenu koja bi mogla dovesti čak i izbornog poraza”, rekla je Mortazavi, aludirajući na američka istraživanja javnog mnijenja koja predviđaju izborne gubitke za Trumpovu Republikansku stranku.
Dodala je da iranski zvaničnici pomno prate izbore, vjerujući da bi ekonomske posljedice rata mogle ugroziti izglede Republikanske stranke da zadrži kontrolu nad Kongresom.
„Dugoročni cilj je uspostaviti odvraćanje, kako bi buduće američke administracije dobro razmislile prije nego što se ponovo usude napasti Iran”, rekla je.
Politički analitičar Rami Khouri izjavio je da je svrha te doktrine također osigurati da se posljedice napada prošire na SAD, Izrael i zemlje u regiji koje podupiru njihove vojne operacije.
„To je jedan dio strategije: patnja i šteta moraju biti jednake i uzajamne”, rekao je za Al Jazeeru Khouri, nerezidentni viši saradnik u Arapskom centru.
Khouri je ustvrdio da Teheran također nastoji osporiti ono što smatra dugotrajnom dominacijom Zapada u regiji.
„Iranci zapravo rade na tome da okončaju kolonijalno razdoblje”, rekao je.
Dodao je da bi iranska strategija mogla proširiti ekonomske posljedice sukoba daleko izvan Bliskog istoka, utječući snabdijevanje energijom, saobraćaj, troškove osiguranja i isporuku ključnih dobara.
„Posljedice će se osjetiti daleko izvan Bliskog istoka, Izraela i SAD-a te će pogoditi ljude i u drugim dijelovima svijeta”, rekao je Khouri.
Šta tvrdi SAD o nastavku rata?
Trump je poslao protivrječne signale o sljedećim koracima Washingtona.
U srijedu je izjavio da SAD više ne pregovara s Teheranom te nagovijestio da se uskoro očekuju određeni događaji.
„Na ovaj ili onaj način, uskoro će se nešto dogoditi”, rekao je novinarima.
Također je izjavio da bi Washington mogao odmah okončati rat, ali da želi trajan ishod.
„Završit će vrlo brzo. Mogli bismo otići odmah, ali želimo osigurati da to potraje dugo”, rekao je Trump na predizbornom skupu u Južnoj Karolini.
Trump je ranije obećao da neće napasti Iran prije izbora 3. novembra. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je ove sedmice da je postizanje mirovnog sporazuma izuzetno teško te je inSistirao da Iran mora prestati ciljati komercijalno brodarstvo u Hormuškom moreuzu.
Posljednjih sedmica, iransko obogaćivanje urana ponovo se pojavilo kao tačka spora.
Rubio tvrdi da će Washington odbaciti svaki sporazum koji Iranu omogućuje razvoj nuklearnog oružja, za što je potreban visoko obogaćeni uran.
„SAD neće podržati nijedan sporazum koji stvara put da Iran ikada dobije nuklearno oružje“, rekao je u srijedu.
Teheran insistira da je njegovo pravo na obogaćivanje zagarantirano Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.
Iran je ponudio sedmodnevni plan za obnovu brodarstva kroz Hormuški moreuz, a za zamjenu tražii da Washington prekine blokadu iranskih luka, ublaži sankcije i odmrzne iransku imovinu.
U međuvremenu, američki State Department u srijedu je naredio osoblju koje nije hitno potrebno i njihovim porodicama da napuste Saudijsku Arabiju nakon nedavnih napada Husa.
Američka ambasada u Rijadu upozorila je na daljnje napade, dok su američki zvaničnici rekli novinskoj agenciji Reuters da bi članovi porodica mogli biti povučeni iz drugih misija u Zaljevu.
Glasnogovornik State Departmenta Tommy Piggott rekao je da naredbe o odlasku osoblja misija širom Zaljeva nisu izdane, rekavši da se trenutne odluke odnose samo na “zaposlenike i članove njihovih porodica u Saudijskoj Arabiji”.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju je ponovio obećanje da će srušiti iransku vladu, rekavši da je to ključno za sprječavanje Irana u obnovi nuklearnog programa i „osovine otpora”, čime je dodatno povećao izglede za eskalaciju.
Netanyahu je to izjavio u trenutku dok se on, kao izraelski premijer sa najdužim stažem, nalazi u teškoj borbi za ostanak na vlasti na izborima koji se održavaju u utorak.
Je li rat neizbježan?
Analitičari upozoravaju da su novi američko-izraelski napadi na Iran sve vjerojatniji, budući da se obje strane pripremaju za novi sukob, uprkos tome što diplomatsko rješenje i dalje ostaje opcija.
„Čini se da se približava novi krug rata”, rekla je Mortazavi.
„Izgleda da se obje strane pripremaju za novi sukob, dok eskalacija napetosti u Hormuškom moreuzu povećava rizik od šireg sukoba”, dodala je.
Mortazavi je napomenula da bi izbori koji će se u iduće dvije sedmice održati u SAD-u i Izraelu mogli uticati na vrijeme eventualne vojne akcije, no upozorila je da trenutni razvoj događaja više ide u prilog eskalaciji nego pregovorima.
Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je u srijedu: „Svi moraju znati da svaka akcija protiv Irana ima svoju cijenu”.
„Ako se putem diplomatije može postići takvo razumijevanje, mi dajemo prednost diplomatiji. No, ako se rat nastavi, Iran raspolaže potrebnim sredstvima za nastavak odgovora”, rekao je Rezaei, kako prenosi novinska agencija IRNA.
Slično kao i Mortazavi, Khouri upozorava da bi se mogao dogoditi novi sukob, iako napominje da bi američke prijetnje mogle biti i dio pregovaračke strategije.
„Smatram da je sukob moguć, no nisam siguran je li ‘rat’ pravi izraz za to”, rekao je Khouri za Al Jazeeru.
Dodao je da bi novi napadi mogli biti usmjereni na iransku kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, saobraćaj, mostove i ključne javne službe.
„Vjerovatno ćemo svjedočiti snažnim napadima na određene mete, s ciljem da se život u Iranu učini izuzetno teškim”, rekao je.
Ipak, Khouri ističe kako ostaje neizvjesno može li Iran izdržati još jednu veliku vojnu ofanzivu, a pritom svojim protivnicima nanijeti štetu sličnih razmjera.
„Nije jasno ima li Iran sposobnost oduprijeti se novim snažnim napadima na sebe”, rekao je, istaknuvši pritom kako je malo vjerovatno da će Teheran popustiti pred vojnim pritiskom.
