Predsednica Evropske komisije još uvek nije lično dala izjavu u istrazi, uprkos tvrdnjama o punoj saradnji Komisije sa EPPO Glavna evropska tužiteljka Laura Keveši naglasila je da se suočava sa političarima koji veruju… Ceo tekst
Predsednica Evropske komisije još uvek nije lično dala izjavu u istrazi, uprkos tvrdnjama o punoj saradnji Komisije sa EPPO
Glavna evropska tužiteljka Laura Keveši naglasila je da se suočava sa političarima koji veruju da su iznad zakona i otežavaju istrage, posebno kada su u pitanju uticajni ljudi
U istrazi Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO) o pregovorima predsednice Evropske komisije sa generalnim direktorom Fajzera Albertom Burlom o nabavci vakcina protiv kovida 19 do sada je ostvaren veoma mali napredak koji se može konkretno potvrditi.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen još nije lično dala izjavu Kancelariji evropskog javnog tužioca (EPPO) u okviru istrage o nabavci vakcina protiv koronavirusa, tvrdi osoba uključena u ovaj postupak, kojoj je garantovana anonimnost kako bi mogla slobodno da govori.
EPPO je 2024. godine preuzeo istragu koju su pokrenule belgijske vlasti zbog sumnje na krivična dela povezana sa pregovorima o nabavci vakcina između predsednice Evropske komisije i generalnog direktora Fajzera Alberta Burle. Prema pravnim dokumentima u koje je briselski Politiko imao uvid, tužioci istražuju ulogu Ursule fon der Lajen u vezi sa sumnjama na "ometanje vršenja javnih funkcija, uništavanje SMS poruka, korupciju i sukob interesa".
Upitan da prokomentariše tvrdnje da Ursula fon der Lajen nije dala izjavu u takozvanoj aferi "Fajzergejt", portparol Evropske komisije Tomas Renije izjavio je: "Komisija je, što se može jasno dokazati, ostvarila opsežnu saradnju sa EPPO kako bi se razjasnile činjenice i utvrdile okolnosti događaja."
- Sve je to rađeno u ime predsednice i uz njenu punu podršku. Predsednica je uvek bila, i nastavlja da bude, veoma spremna na saradnju i odgovaranje na sva otvorena pitanja, u granicama koje joj dozvoljavaju njene dužnosti i raspoloživo vreme kao predsednice Komisije - dodao je.
Koveši: Neki političari misle da su iznad zakona
U intervjuu za "Politiko", glavna evropska tužiteljka Laura Kodruca Koveši, kojoj se u petak završava sedmogodišnji mandat, izjavila je da se više puta suočila sa zvaničnicima Evropske unije koji su odbijali da se odazovu pozivima njene kancelarije.
- Neki političari misle da su iznad zakona. Ako ste pozvani da date izjavu, morate da se odazovete - rekla je ona.
- Neću se ustručavati da vam kažem da imamo poteškoća u vršenju svojih nadležnosti, naročito kada su u istrage uključene uticajne osobe, bilo da je reč o visokopozicioniranim političarima ili bogatim ljudima povezanim sa političkom elitom - dodala je.
Na pitanje da li je Ursula fon der Lajen jedna od zvaničnica na koje misli, Koveši je odgovorila da neće komentarisati konkretne istrage.
Koveši odlazi razočarana
Kancelarija evropskog javnog tužioca, osnovana 2017. godine, a operativna od 2021, zadužena je za otkrivanje i procesuiranje krivičnih dela koja uključuju sredstva Evropske unije. Keveši je izjavila da se tokom rukovođenja ovom institucijom suočavala sa ponovljenim napadima i pokušajima podrivanja njenog rada.
- Dok odlazim sa funkcije, razmišljam o poznatoj danskoj televizijskoj seriji "Borgen". U njoj postoji čuvena izreka: 'U Briselu niko ne može da čuje vaš vrisak'. Nažalost, to je istina. Zabrinuta sam da će EPPO biti tiho ugušen upravo zato što radi svoj posao - rekla je ona, aludirajući na čuveni film "Osmi putnik" Ridlija Skota.
Koveši je navela tri glavna faktora koja podrivaju rad institucije: hronični nedostatak finansijskih sredstava, kašnjenje u izmenama pravnog okvira koji uređuje njen rad i složenost birokratske strukture, koja, kako je rekla, dovodi do "beskrajnih rasprava o tome kako dodatno zakomplikovati život tužiocima".
Na pitanje šta bi uradila drugačije kada bi mogla da počne ispočetka, glavna tužiteljka ostala je pri svom stavu.
- Radila bih iste stvari, ali bi možda drugi trebalo da promene svoje ponašanje - rekla je.
Dodala je da će najveći izazov za njenog naslednika, nemačkog tužioca Andresa Ritera, biti da očuva EPPO kao "nezavisnu i kredibilnu" instituciju.
"Otvoreno" zastrašivanje u Grčkoj
Koveši je izjavila da se tokom svog mandata sa "najotvorenijim pokušajem" zastrašivanja tužilaca EPPO suočila u Grčkoj, koju je prošle godine potresao skandal u vezi sa poljoprivrednim subvencijama, zbog kojeg su ostavke podneli ministri i zamenici ministara.
Pred sudom se trenutno vode postupci protiv četvorice poslanika vladajuće Nove demokratije. Svi negiraju krivicu.
U maju prošle godine EPPO je uputio zvaničnu žalbu Evropskoj komisiji zbog poteza grčke vlade kojima je evropskim tužiocima onemogućavano da istražuju grčke poslanike.
EPPO se takođe žalio zbog odbijanja Vrhovnog sudskog saveta Grčke da, na zahtev ove institucije, produži mandat evropskim delegiranim tužiocima na pet godina.
Koveši je upozorila da bi takvi postupci mogli da dovedu do smanjenja evropskih sredstava namenjenih Grčkoj, u skladu sa članom 16. Uredbe o EPPO.
Saradnja između EPPO i grčke vlade bila je otežana, a premijer Kirijakos Micotakis nagovestio je da ova institucija ima političke motive, žaleći se na "selektivno curenje informacija".
- Sva ta buka stvorena je kako bi se EPPO optužio da se bavi politikom, umesto da se razgovara o onome što se zaista dogodilo. Neki političari govore o nezavisnom i efikasnom pravosuđu sve dok istraga o korupciji ne dotakne njih same ili se ne približi njihovom najužem krugu. U tom trenutku tužioci odjednom zloupotrebljavaju ovlašćenja, imaju političku agendu i više nisu potrebni - rekla je Koveši.
Pojedini zvaničnici grčke vlade sugerisali su da bi Grčka jednostavno mogla da istupi iz ove institucije Evropske unije, ali Koveši tvrdi da je to "gotovo nemoguće".
Glavna evropska tužiteljka izrazila je zabrinutost i zbog posledica budžetskih ograničenja po rad EPPO u drugim državama članicama.
Koveši nije optimista kad je reč o istragama u Mađarskoj
Ova institucija trenutno uspostavlja svoje aktivnosti u Mađarskoj, koja je u avgustu 2026. godine zvanično postala članica EPPO. Međutim, Koveši je skeptična u pogledu uspešnosti njenog budućeg rada u toj zemlji.
- Tačno smo objasnili šta nam je potrebno da bismo obavljali svoj posao, ali je Komisija predložila polovinu budžeta koji nam je neophodan - rekla je ona.
Dodala je da je "kredibilitet EPPO doveden u pitanje" u zemljama poput Poljske, gde su "očekivanja bila ogromna", ali institucija nije uspela da ispuni svoja obećanja.
EPPO takođe istražuje navodnu zloupotrebu više od četiri miliona evra od strane grupe Identitet i demokratija, nekadašnje političke grupacije u Evropskom parlamentu, čije bi dugove mogla da bude primorana da otplati grupa Patriote za Evropu.
U sastavu te grupacije nalazi se i francusko krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje, koje predvodi Marin le Pen, favoritkinja uoči predsedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine.
- Ako od EPPO tražite da se uzdrži od delovanja i da ne radi ništa zato što se u Evropi održavaju izbori, onda uopšte nećemo moći da radimo - poručila je Koveši.
(Politiko)