Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

MedijiNajraniji tekst Nedeljnik, 22. okt, 12:10 · poslednji 22. okt, 14:15

Fridom haus: Internet slobode u svetu u padu, Srbija delimično slobodna zemlja

3 medija · 3 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Nedeljnik
Pregled vesti

Hronologija

  1. 12:10
    Nedeljnik (otvara se u novom prozoru) najraniji u katalogu
    Fridom haus: Internet slobode u svetu u padu, Srbija delimično slobodna zemlja
    Internet slobode u svetu u padu su 16. godinu zaredom, ocenjuje se u danas objavljenom izveštaju Fridom hausa kojim je obuhvaćeno 38 zemalja iz šest regiona, među kojima je i Srbija. Izveštaj Sloboda na internetu 2026.… Ceo tekst

    Internet slobode u svetu u padu su 16. godinu zaredom, ocenjuje se u danas objavljenom izveštaju Fridom hausa kojim je obuhvaćeno 38 zemalja iz šest regiona, među kojima je i Srbija.

    Izveštaj Sloboda na internetu 2026. ocenjuje da su napori autoritarnih vlasti da izoluju stanovništvo od interneta, kao i zloupotrebe zakona koji regulišu upotrebu interneta i sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, stvorili nove prepreke za slobodu izražavanja i pristup informacijama u digitalnom prostoru.

    Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja u kojima su građani koristili digitalne alate za mobilizaciju i organizovanje masovnih protesta koji su u mnogim slučajevima predstavljali prekretnicu.

    Mnoge od tih protesta predvodili su mladi, a bili su usmereni na ekonomska pitanja ili motivisani nezadovoljstvom vlašću dodaje Fridom haus koji u takve zemlje ubraja i Indiju, Iran. Mađarsku, Keniju i Kubu.

    Kada je reč o Srbiji, podseća se da su građani nastavili su da se okupljaju na protestima protiv vlasti, koje predvode studenti, a koji su izbili nakon urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

    Vlast je oštro suzbijala proteste, od kojih su mnogi organizovani uz pomoć digitalnih alata.

    Zemlje obuhvaćene izveštajem odabrane su tako da ilustruju poboljšanja i pogoršanja slobode na internetu u različitim političkim sistemima, a ocenjivane su na osnovu analize u tri kategorije: prepreke u pristupu internetu uključujući infrastrukturne, ekonomske i političke, ograničenja sadržaja i kršenje prava korisnika, naveo je Fridom haus.

    Rangirane su na skali od nula – najmanji stepen slobode, do 100 – najveći stepen slobode, i svrstane u kategorije „slobodnih“, „delimično slobodnih“ i „neslobodnih“.

    Srbija je svrstana u kategoriju „delimično slobodnih zemalja“ sa još 14 zemalja, među kojima je iz Evrope još samo Mađarska.

    Sa 66 bodova jednako je rangirana kao Brazil i Gana, dok ima dva boda više od Ukrajine i tri manje od Mađarske.

    Prva na listi je Estonija -91, a slede Kostarika i Tajvan. Najslabije ocene imaju Kina, Iran i Mjanmar koje su sa po devet bodova u kategoriji „neslobodnih“.

    U poređenju sa evropskim zemljama Srbija je na pretposlednjem mestu ispred Turske koja je sa 31 bodom ocenjena kao „neslobodna“, a iza Mađarske koja je takođe „delimično slobodna“ sa 69 bodova.

  2. 13:23
    Autonomija (otvara se u novom prozoru)
    Freedom House: Vlast u Srbiji suzbijala proteste organizovane digitalnim putem
    Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja u kojima su građani koristili digitalne alate za mobilizaciju i organizovanje masovnih protesta koji su u mnogim slučajevima predstavljali prekretnicu. Internet slobode u svetu u… Ceo tekst

    Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja u kojima su građani koristili digitalne alate za mobilizaciju i organizovanje masovnih protesta koji su u mnogim slučajevima predstavljali prekretnicu.

    Internet slobode u svetu u padu su 16. godinu zaredom, ocenjuje se u danas objavljenom izveštaju Fridom hausa kojim je obuhvaćeno 38 zemalja iz šest regiona, među kojima je i Srbija.

    Izveštaj Sloboda na internetu 2026. ocenjuje da su napori autoritarnih vlasti da izoluju stanovništvo od interneta, kao i zloupotrebe zakona koji regulišu upotrebu interneta i sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, stvorili nove prepreke za slobodu izražavanja i pristup informacijama u digitalnom prostoru.

    Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja u kojima su građani koristili digitalne alate za mobilizaciju i organizovanje masovnih protesta koji su u mnogim slučajevima predstavljali prekretnicu.

    Mnoge od tih protesta predvodili su mladi, a bili su usmereni na ekonomska pitanja ili motivisani nezadovoljstvom vlašću dodaje Fridom haus koji u takve zemlje ubraja i Indiju, Iran. Mađarsku, Keniju i Kubu.

    Kada je reč o Srbiji, podseća se da su građani nastavili su da se okupljaju na protestima protiv vlasti, koje predvode studenti, a koji su izbili nakon urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

    Vlast je oštro suzbijala proteste, od kojih su mnogi organizovani uz pomoć digitalnih alata.

    Zemlje obuhvaćene izveštajem odabrane su tako da ilustruju poboljšanja i pogoršanja slobode na internetu u različitim političkim sistemima, a ocenjivane su na osnovu analize u tri kategorije: prepreke u pristupu internetu uključujući infrastrukturne, ekonomske i političke, ograničenja sadržaja i kršenje prava korisnika, naveo je Fridom haus.

    Rangirane su na skali od nula – najmanji stepen slobode, do 100 – najveći stepen slobode, i svrstane u kategorije „slobodnih“, „delimično slobodnih“ i „neslobodnih“.

    Srbija je svrstana u kategoriju „delimično slobodnih zemalja“ sa još 14 zemalja, među kojima je iz Evrope još samo Mađarska.

    Sa 66 bodova jednako je rangirana kao Brazil i Gana, dok ima dva boda više od Ukrajine i tri manje od Mađarske.

    Prva na listi je Estonija – 91, a slede Kostarika i Tajvan. Najslabije ocene imaju Kina, Iran i Mjanmar koje su sa po devet bodova u kategoriji „neslobodnih“.

    U poređenju sa evropskim zemljama Srbija je na pretposlednjem mestu ispred Turske koja je sa 31 bodom ocenjena kao „neslobodna“, a iza Mađarske koja je takođe „delimično slobodna“ sa 69 bodova.

    (Beta, foto: ilustracija)

  3. 14:15
    Agencija Beta (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 52 min posle prvog
    Izveštaj Fridom hausa: Internet slobode opadaju, Srbija delimično slobodna zemlja
    Izveštaj Fridom hausa: Internet slobode opadaju, Srbija delimično slobodna zemlja Internet slobode u svetu u padu su 16. godinu zaredom, ocenjuje se u objavljenom izveštaju Fridom hausa kojim je obuhvaćeno 38 zemalja iz… Ceo tekst

    Izveštaj Fridom hausa: Internet slobode opadaju, Srbija delimično slobodna zemlja

    Internet slobode u svetu u padu su 16. godinu zaredom, ocenjuje se u objavljenom izveštaju Fridom hausa kojim je obuhvaćeno 38 zemalja iz šest regiona, među kojima je i Srbija.

    Izveštaj Sloboda na internetu 2026. ocenjuje da su napori autoritarnih vlasti da izoluju stanovništvo od interneta, kao i zloupotrebe zakona koji regulišu upotrebu interneta i sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, stvorili nove prepreke za slobodu izražavanja i pristup informacijama u digitalnom prostoru.

    Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja u kojima su građani koristili digitalne alate za mobilizaciju i organizovanje masovnih protesta koji su u mnogim slučajevima predstavljali prekretnicu.

    Mnoge od tih protesta predvodili su mladi, a bili su usmereni na ekonomska pitanja ili motivisani nezadovoljstvom vlašću dodaje Fridom haus koji u takve zemlje ubraja i Indiju, Iran. Mađarsku, Keniju i Kubu.

    Kada je reč o Srbiji, podseća se da su građani nastavili su da se okupljaju na protestima protiv vlasti, koje predvode studenti, a koji su izbili nakon urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

    Vlast je oštro suzbijala proteste, od kojih su mnogi organizovani uz pomoć digitalnih alata.

    Zemlje obuhvaćene izveštajem odabrane su tako da ilustruju poboljšanja i pogoršanja slobode na internetu u različitim političkim sistemima, a ocenjivane su na osnovu analize u tri kategorije: prepreke u pristupu internetu uključujući infrastrukturne, ekonomske i političke, ograničenja sadržaja i kršenje prava korisnika, naveo je Fridom haus.

    Rangirane su na skali od nula - najmanji stepen slobode, do 100 - najveći stepen slobode, i svrstane u kategorije "slobodnih", "delimično slobodnih" i "neslobodnih".

    Srbija je svrstana u kategoriju "delimično slobodnih zemalja" sa još 14 zemalja, među kojima je iz Evrope još samo Mađarska.

    Sa 66 bodova jednako je rangirana kao Brazil i Gana, dok ima dva boda više od Ukrajine i tri manje od Mađarske.

    Prva na listi je Estonija -91, a slede Kostarika i Tajvan. Najslabije ocene imaju Kina, Iran i Mjanmar koje su sa po devet bodova u kategoriji "neslobodnih".

    U poređenju sa evropskim zemljama Srbija je na pretposlednjem mestu ispred Turske koja je sa 31 bodom ocenjena kao "neslobodna", a iza Mađarske koja je takođe "delimično slobodna" sa 69 bodova.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • studenti
  • Freedom House
  • vlast u Srbiji
  • vlasti Srbije
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Freedom HouseFreedom HouseFridom hausFridom hausstudentistudentivlast u Srbijivlast u Srbijivlasti Srbijevlasti SrbijeIstraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

15

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Institucije

Organizacije

Mesta

15 od 15 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

3medija
3teksta
  • Nedeljnik
  • Autonomija
  • Agencija Beta

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete