Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Spoljna politikaNajraniji tekst NIN - Najnovije vesti>, 3. nov, 17:25 · poslednji 4. nov, 12:53

EU: Pobeda Studentske liste otvara mogućnost deblokade dela sredstava iz Plana rasta, ali uslovi ostaju

NN2 medija · 2 teksta Istraži mrežu
Foto iz članka: Nedeljnik

Šta navode mediji

  1. Pobeda Studentske liste na izborima u Srbiji otvara mogućnost za deblokadu sredstava iz evropskog Plana rasta, čiju je isplatu Evropska komisija zadržala zbog demokratskog nazadovanja.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Pobeda Studentske liste na izborima u Srbiji otvara mogućnost za deblokadu sredstava iz evropskog Plana rasta, čiju je isplatu Evropska komisija zadržala zbog demokratskog nazadovanja, ali bi zbog neispunjavanja reformskih obaveza u vreme prethodne vlasti, Srbija do kraja godine mogla trajno da izgubi oko 265 miliona evra. To je, kako prenosi RTS, izjavio visoki zvaničnik EU uoči objavljivanja godišnjeg izveštaja o proširenju u Briselu.
  2. Srbija je već trajno izgubila 40,8 miliona evra zbog isteka prvog dodatnog roka za sprovođenje reformi, prema podacima sa neformalnog brifinga.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Prema podacima iznetim na neformalnom brifingu, Srbija je već trajno izgubila 40,8 miliona evra zbog isteka prvog dodatnog roka za sprovođenje reformi.
  3. Krajem godine ističe drugi „grejs period“, što bi moglo da dovede do gubitka još oko 224 miliona evra.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Krajem godine ističe i drugi „grejs period“, što bi moglo da dovede do gubitka još oko 224 miliona evra.
  4. Zbog neispunjavanja reformskih obaveza u vreme prethodne vlasti, Srbija do kraja godine mogla bi trajno da izgubi oko 265 miliona evra.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Pobeda Studentske liste na izborima u Srbiji otvara mogućnost za deblokadu sredstava iz evropskog Plana rasta, čiju je isplatu Evropska komisija zadržala zbog demokratskog nazadovanja, ali bi zbog neispunjavanja reformskih obaveza u vreme prethodne vlasti, Srbija do kraja godine mogla trajno da izgubi oko 265 miliona evra.
  5. Od ukupno oko 1,6 milijardi evra predviđenih za Srbiju u okviru Plana rasta, do sada je isplaćeno 168 miliona evra predfinansiranja.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Od ukupno oko 1,6 milijardi evra predviđenih za Srbiju u okviru Plana rasta, do sada je isplaćeno samo 168 miliona evra predfinansiranja.
  6. Zvaničnik EU objasnio da postoje dve kategorije neisplaćenog novca iz Plana rasta: sredstva koja Srbija trajno gubi zbog neispunjavanja reformskih obaveza u rokovima i sredstva za već sprovedene reforme čija je isplata zadržana zbog ocene o demokratskom nazadovanju.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Zvaničnik je objasnio da postoje dve kategorije neisplaćenog novca iz Plana rasta – sredstva koja Srbija trajno gubi zbog neispunjavanja reformskih obaveza u predviđenim rokovima i sredstva za reforme koje su već sprovedene, ali čija je isplata zadržana zbog ocene Komisije o demokratskom nazadovanju.
  7. Za drugu kategoriju sredstava, novac je i dalje na raspolaganju i mogao bi biti isplaćen ukoliko Komisija proceni da su ponovo ispunjeni neophodni demokratski preduslovi.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Za ovu drugu kategoriju novac je i dalje na raspolaganju i mogao bi da bude isplaćen ukoliko Komisija proceni da su ponovo ispunjeni neophodni demokratski preduslovi.
  8. Zvaničnik EU poručio je da sama promena vlasti neće biti dovoljna za automatsku deblokadu sredstava: „Ne možemo jednostavno da kažemo državama članicama da sada imamo novu vladu i da zato treba isplatiti novac. Moraju da budu ispunjeni odgovarajući uslovi.“

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Po rečima zvaničnika EU, sama promena vlasti neće biti dovoljna za automatsku deblokadu sredstava. „Ne možemo jednostavno da kažemo državama članicama da sada imamo novu vladu i da zato treba isplatiti novac. Moraju da budu ispunjeni odgovarajući uslovi“, poručio je zvaničnik EU.
  9. Evropska komisija spremna je da sa predstavnicima Studentske liste, i pre formiranja nove vlade, započne tehničke razgovore o ubrzanju reformi i korišćenju preostalih sredstava.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)Evropska komisija spremna je da sa predstavnicima Studentske liste i pre formiranja nove vlade započne tehničke razgovore o tome kako ubrzati reforme i omogućiti korišćenje preostalih sredstava.
  10. U Briselu smatraju da bi saradnja sa novom vlašću mogla omogućiti ubrzanje reformi, ali naglašavaju da će isplate zavisiti od konkretnih rezultata i ispunjavanja uslova iz Reformske agende Srbije.

    Ovo navodi jedan izvor

    • Nedeljnik, 4. nov, 12:53 (otvara se u novom prozoru)U Briselu smatraju da bi saradnja sa novom vlašću mogla da omogući ubrzanje reformi i korišćenje preostalih sredstava, ali naglašavaju da će isplate zavisiti od konkretnih rezultata i ispunjavanja uslova iz Reformske agende Srbije, prenosi RTS.
  11. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstaviće Paket proširenja Evropske komisije za 2026. godinu, a izveštaj o napretku Srbije biće nepovoljan, ocenio je izvršni direktor Centra za evropske politike Nebojša Lazarević.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN - Najnovije vesti>, 3. nov, 17:25 (otvara se u novom prozoru)Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstaviće sutra Paket proširenja Evropske komisije za 2026. godinu. Izveštaji će pokazati koliko su zemlje kandidati i potencijalni kandidati napredovali u reformama, ko je trenutno najbliži članstvu, a ko je izgubio korak na evropskom putu. Izveštaj o napretku Srbije biće nepovoljan, ali su parlamentarni izbori stvorili novu priliku za ubrzanje evropskih integracija, kaže izvršni direktor Centra za evropske politike Nebojša Lazarević. Ističe da bi Srbija, uz dobar pregovarački tim, pregovore mogla da završi za godinu i po dana.Prema nacrtu izveštaja evropske komesarke za proširenje, Crna Gora bi do kraja godine mogla da završi pregovore, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile napredak u ključnim oblastima. Posebnu pažnju privlači Srbija, koja poslednji pregovarački klaster čeka još od decembra 2021. godine. Uoči formiranja nove vlade, iz Brisela je poručeno da bi izborni rezultat mogao da bude prilika za novi početak Srbije na evropskom putu, piše RTS. Izvršni direktor Centra za evropske politike Nebojša Lazarević rekao je za RTS da će predstojeći izveštaj Evropske komisije biti nepovoljan po Srbiju, ali da će morati da odrazi i novonastali optimizam u odnosima Beograda i Brisela. “Sada smo u jednom čudnom trenutku kada će sutrašnji izveštaj Evropske komisije izgledati vrlo nepovoljno po Srbiju, a s druge strane, moraće nekako da se u taj papir ukomponuje i taj novostvoreni optimizam i sa srpske i sa evropske strane“, naveo je Lazarević.
  12. Srbija poslednji pregovarački klaster čeka još od decembra 2021. godine, dok bi Crna Gora, prema nacrtu izveštaja, mogla do kraja godine da završi pregovore.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN - Najnovije vesti>, 3. nov, 17:25 (otvara se u novom prozoru)Ističe da bi Srbija, uz dobar pregovarački tim, pregovore mogla da završi za godinu i po dana.Prema nacrtu izveštaja evropske komesarke za proširenje, Crna Gora bi do kraja godine mogla da završi pregovore, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile napredak u ključnim oblastima. Posebnu pažnju privlači Srbija, koja poslednji pregovarački klaster čeka još od decembra 2021. godine.
  13. Nemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsednik Emanuel Makron predložili su postepeno uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u pojedine politike Evropske unije kao mogući novi model proširenja.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN - Najnovije vesti>, 3. nov, 17:25 (otvara se u novom prozoru)Nemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsednik Emanuel Makron predložili su postepeno uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u pojedine politike Evropske unije, kao mogući novi model proširenja.
  14. Nebojša Lazarević ocenio je da bi Srbija, uz formiranje dobrog pregovaračkog tima, mogla da završi pregovore o članstvu sa EU za 18 meseci, nakon čega bi usledile procedure potpisivanja i ratifikacije pristupnog sporazuma.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN - Najnovije vesti>, 3. nov, 17:25 (otvara se u novom prozoru)Ističe da bi Srbija, uz dobar pregovarački tim, pregovore mogla da završi za godinu i po dana.Prema nacrtu izveštaja evropske komesarke za proširenje, Crna Gora bi do kraja godine mogla da završi pregovore, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile napredak u ključnim oblastima. Posebnu pažnju privlači Srbija, koja poslednji pregovarački klaster čeka još od decembra 2021. godine. Uoči formiranja nove vlade, iz Brisela je poručeno da bi izborni rezultat mogao da bude prilika za novi početak Srbije na evropskom putu, piše RTS. Izvršni direktor Centra za evropske politike Nebojša Lazarević rekao je za RTS da će predstojeći izveštaj Evropske komisije biti nepovoljan po Srbiju, ali da će morati da odrazi i novonastali optimizam u odnosima Beograda i Brisela. “Sada smo u jednom čudnom trenutku kada će sutrašnji izveštaj Evropske komisije izgledati vrlo nepovoljno po Srbiju, a s druge strane, moraće nekako da se u taj papir ukomponuje i taj novostvoreni optimizam i sa srpske i sa evropske strane“, naveo je Lazarević. Nemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsednik Emanuel Makron predložili su postepeno uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u pojedine politike Evropske unije, kao mogući novi model proširenja. Lazarević je podsetio da su Centar za evropske politike i briselski CEPS još 2021. godine predložili model faznog pristupanja, koji podrazumeva postepeno uključivanje zemalja kandidata u evropske politike. Lazarević objašnjava da bi taj model omogućio zemljama Zapadnog Balkana da postepeno pristupaju politikama EU za koje su spremne, uz istovremeno povećanje finansijskih sredstava koja su im na raspolaganju. "Hajde da nas lagano uvodite u određene politike gde smo spremni“, rekao je Lazarević, dodajući da bi se na isti način postepeno "otključavala“ i sredstva iz evropskog budžeta. Proširenje EU po ceni kapučina i kroasana Lazarević je ukazao na to da prijem zemalja Zapadnog Balkana ne bi predstavljao veliko finansijsko opterećenje za Evropsku uniju, pozivajući se na istraživanje Centra za evropske politike, koje su nazvali "Kapučino studija“. "To bi prosečnog građanina Evropske unije koštalo godišnje dodatnih pet evra i 31 cent, čini mi se, ili 29 centi, što smo mi nazvali kapučino i jedan kroasan“, objasnio je Lazarević. Naglasio je da je reč o malom iznosu u odnosu na ukupan budžet Evropske unije, zbog čega smatra da finansijski troškovi ne bi trebalo da budu prepreka proširenju. Šta EU očekuje od buduće Vlade Srbije i šta Vlada može da očekuje od EU Govoreći o očekivanjima Evropske unije od buduće Vlade Srbije, Lazarević je ocenio da su prvi pomaci u borbi protiv korupcije i jačanju nezavisnosti pravosuđa već vidljivi. "Prvi potezi su se već desili“, rekao je Lazarević, ističući da se promene dešavaju i pre formiranja nove vlade. Smatra da bi trebalo postaviti i obrnuto pitanje – šta Srbija može da očekuje od Evropske unije posle više od dve decenije obećanja o evropskoj budućnosti. "Mislim da je možda malo vreme da okrenemo situaciju, da vidimo šta konačno Evropska unija može da dobije od Srbije i zašto to ne juri“, poručio je Lazarević. Uz dobar tim, Srbiji treba 18 meseci da završi pregovore Lazarević je istakao da je ovo prilika da Srbija preuzme vodeću ulogu, ocenivši da nije daleko od članstva. Govoreći o mogućnosti bržeg pristupanja Uniji, naveo je da bi Srbija, uz formiranje dobrog pregovaračkog tima, mogla da završi pregovore za godinu i po dana, ali da bi nakon toga usledile procedure potpisivanja i ratifikacije pristupnog sporazuma. “Srbija realno sa svojim kapacitetima, ako bi zaista Vlada ponovo brzo napravila jedan dobar pregovarački tim, za 18 meseci može da okonča pregovore sa Evropskom unijom o članstvu“, istakao je Lazarević.

Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.

Razlikuje se

U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.

Osobe i institucije (13)

Poređenje izveštaja Hronologija

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Evropska unija
  • Evropska komisija
  • Studentska lista
  • Marta Kos
  • Emanuel Makron
  • Fridrih Merc
  • Centar za evropske politike
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Evropska unijaEvropska unijaNebojša LazarevićNebojša LazarevićEvropska komisijaEvropska komisijaCentar za evropske politikeCentar za evropske po…Studentska listaStudentska listaMarta KosMarta KosCEPSEmanuel MakronFridrih MercIstraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

13

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

13 od 13 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

2medija
2teksta
  • NNNIN - Najnovije vesti>
  • Nedeljnik

Još u fokusu

Sve vesti

Pravosuđe4. nov, 20:38

Privedeno devet osoba, među njima komandant SAJ Igor Žmirić, zbog sumnje za mučenje u garaži Vlade Srbije

6 medijaInsajder, Intermagazin, 021 …

Vesti

  • Izbori1021
  • Društvo816
  • Ekonomija567
  • Spoljna politika562
  • Pravosuđe487
  • Mediji405
  • Bezbednost225
  • Politika161
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4300 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete