SLJEDEĆI tjedan u Bruxellesu će se razgovarati o tome koliko su zemlje koje žele ući u EU napredovale prema članstvu i što još moraju napraviti. Europska komisija objavit će nova izvješća o njihovu napretku, a na… Ceo tekst
SLJEDEĆI tjedan u Bruxellesu će se razgovarati o tome koliko su zemlje koje žele ući u EU napredovale prema članstvu i što još moraju napraviti. Europska komisija objavit će nova izvješća o njihovu napretku, a na konferenciji o proširenju EU-a sudjelovat će i premijer Andrej Plenković. Komisija će predstaviti i godišnje izvješće o azilu i migracijama.
Konferencija se održava prekosutra u Bruxellesu, a među govornicima će, uz Plenkovića, biti predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i čelnici nekoliko zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. Europska komisija svake jeseni objavljuje paket proširenja, koji donosi ocjene i preporuke o napretku zemalja koje žele postati članice EU-a.
Izvješća obuhvaćaju šest zemalja zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku. Za četiri zemlje koje su najdalje odmaknule u procesu pristupanja, Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju, Komisija će objaviti i planove s okvirnim rokovima za sljedeće korake prema članstvu.
Crna Gora želi završiti pregovore do kraja godine
Najdalje je odmaknula Crna Gora, koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a 21 je zatvorila. Preostalo joj je još 12 poglavlja, koja Podgorica želi zatvoriti do kraja godine. Taj cilj podržava i Europska komisija. Komisija bi ovaj tjedan trebala Vijeću EU-a poslati prijedloge za zatvaranje svih 12 preostalih poglavlja. No, da bi se to dogodilo, moraju se složiti sve države članice.
Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca državama članicama EU-a te uredima predsjednice Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća poslala dokument u kojem detaljno objašnjava svoje stajalište o pristupanju Crne Gore.
U njemu je navedeno osam otprije poznatih zahtjeva koje Podgorica treba ispuniti kako bi dobila podršku Zagreba. Šest ih se odnosi na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
Crna Gora ispunila dva hrvatska zahtjeva
Crna Gora u međuvremenu je ispunila dva od osam zahtjeva. Promijenila je ime bazena u Kotoru i zakonski riješila pitanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj. Premijer Andrej Plenković to je nazvao korakom u dobrom smjeru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Plenković je nedavno boravio u Crnoj Gori na summitu Berlinskog procesa, gdje je razgovarao s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. Tada je rekao da je postignut veliki iskorak i u pitanju odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u crnogorskim logorima. To je također jedan od osam hrvatskih zahtjeva.
Hrvatska naglašava da se ne radi samo o pitanjima između dviju država, nego o poštovanju temeljnih europskih vrijednosti i uvjeta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja 23, koji su prihvatile sve članice EU-a, traži od Crne Gore konkretne i trajne rezultate u istragama, kaznenom progonu i suđenjima za ratne zločine, uključujući slučajeve na visokoj razini. Pritom mora poštovati međunarodno pravo, surađivati s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove te žrtvama osigurati pristup pravdi i odštetu.
Poglavlje 31 obuhvaća i dobrosusjedske odnose. Jedan od uvjeta za njegovo zatvaranje jest da Crna Gora radi na pronalaženju konačnih, obostrano prihvatljivih rješenja svih otvorenih pitanja sa susjednim državama, uključujući granične sporove.
Komisija predstavlja i izvješće o migracijama
Europska komisija u srijedu će predstaviti godišnje izvješće o azilu i migracijama, važan dokument za provedbu Europskog pakta o migracijama. Predstavit će i prijedlog mehanizma solidarnosti, kojim bi se teret prihvata migranata raspodijelio među državama članicama kako bi se pomoglo zemljama na vanjskim granicama EU-a u slučaju velikog priljeva migranata.
Na okvirnom dnevnom redu Komisije nalaze se i godišnji program rada za 2027., izvješće o provedbi mjera za pojednostavljenje zakonodavstva te strategija održivog turizma.
Europski parlament sljedeći tjedan neće održavati plenarnu sjednicu, nego će zastupnici u Bruxellesu raspravljati o pojedinim temama u parlamentarnim odborima. U četvrtak, 5. studenoga, na Odboru za predstavke raspravljat će se i o dvije teme iz Hrvatske: ilegalnom odlaganju otpada u Gospiću i planiranoj izgradnji megamarine u Cavtatu.
ovdje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite
Ovo je
Homepage nacije.
desk@index.hr ili klikom
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
