
Nijednu rečenicu ne prenose bar dva medija; svaki tekst je napisan za sebe.
Tekst iz 2 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi.
Anketna komisija dostaviće Vrhovnom javnom tužiocu inicijativu za podnošenje tužbe Upravnom sudu radi poništavanja odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uz zahtev da sud hitno odredi meru kojom bi se odložilo njihovo izvršenje, saznaje danas FoNet.
Anketna komisija, nezavisno stručno telo koje čine pravni stručnjaci i profesori, formirana je nakon što je Skupština Srbije odbila predlog za osnivanje zvaničnog anketnog odbora o padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Komisija je naknadno proširila svoj rad i na preispitivanje ustavnosti odluka o pomilovanju, budući da se među 49 pomilovanih osoba nalaze i učesnici novosadskih protesta, kao i bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović.
Pravni stručnjaci, među kojima je i profesorka ustavnog prava u penziji Marijana Pajvančić, već su ukazali da predsednička ovlašćenja u ovom slučaju nisu apsolutna i da nepostojanje obrazloženog predloga nadležnih organa otvara mogućnost sudskog preispitivanja ustavnosti i zakonitosti tih odluka.
SrbijaOglasio se MUP nakon hapšenja komandanta SAJ-a
Ministarstvo pravde saopštilo je da pravo pomilovanja predstavlja izričito ustavno ovlašćenje predsednika Republike, odgovarajući time na navode u javnosti kojima se osporava ustavnost odluka o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Aleksandar Vučić.
Prema saopštenju ministarstva, reč je o ustavnopravnom institutu koji predsedniku Republike omogućava da donese odluku o pomilovanju, uključujući i oslobođenje od krivičnog gonjenja, što je predviđeno članom 110. Krivičnog zakonika.
Iz ministarstva su podsetili da ovo pravo nije novina u ustavnopravnoj praksi Srbije.
Od stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, predsednici Republike Boris Tadić, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić koristili su ustavno ovlašćenje za davanje pomilovanja, propisano članom 112. stav 1. tačka 7. Ustava i važećim zakonima, a odluke o pomilovanju, kao ni lični i drugi podaci, nikada nisu objavljivani u Službenom glasniku, niti na sajtu predsednika Republike i Ministarstva pravde, pre dostavljanja odluka o pomilovanju nadležnim pravosudnim organima, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo pravde je dodatno podsetilo da je bivši predsednik Boris Tadić doneo 197 odluka o pomilovanju, Tomislav Nikolić 105, a Aleksandar Vučić, tokom dva mandata, ukupno 78. Ustavno ovlašćenje predsednika Republike postoji nezavisno od toga koji predsednik Republike ga vrši.
Predlaganje izmene Ustava ili zakonskog okvira predstavlja legitimno pravo svakog učesnika u javnoj i stručnoj raspravi, navodi se u saopštenju.
Dodaju i da se ustavnost i zakonitost odluka ocenjuju na osnovu Ustava, zakona i konkretnih činjenica.
Bivši predsednik je, pred podnošenje ostavke 27. septembra, pomilovao 49 lica.
Prema pisanju portala Mašina, među pomilovanima se nalaze aktivisti, osobe gonjene zbog napada na studente i studentkinje, osoba osumnjičena za pokušaj ubistva studentkinje, osoba osuđena za smrt radnika u Lučanima, kao i bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović, osuđena zbog trgovine uticajem.
Prethodnih dana se u javnosti postavljalo pitanje da li je način na koji su odluke o pomilovanju donete uopšte zakonit.
O tome je portal Mašina ranije pisao u posebnom tekstu, u kojem advokat Željko Kočić ukazuje da pravni sistem Srbije ne poznaje mehanizam za naknadnu proveru ustavnosti i zakonitosti akta o pomilovanju.