
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat, predstavljajući godišnji izveštaj istakao je kako su održani parlamentarni izbori ključan trenutak za Srbiju. „Građani Srbije su jasno izrazili svoju volju”, rekao je ambasador fon Bekerat.
„Žele vladu koja se bori protiv korupcije. Žele slobodno i nezavisno pravosuđe.
Žele slobodne i nezavisne medije, demokratske institucije koje služe građanima i ljudska prava koja se štite.” Pozdravio je spremnost koju je izrazila pobednička izborna lista da demokratiju i vladavinu prava postavi u središte svog budućeg mandata.
„Upravo su to pitanja koja su poslednjih godina usporavala napredak Srbije ka članstvu u EU”, rekao je on. U njemu se dodatno ističe nizak stepen usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
Tekst iz 3 članka. 1 rečenicu prenose svi, u 22 se razlikuju.
Predstavljajući najnoviji godišnji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, koji obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine, ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat ocenio je da izveštaj dolazi „u posebno važnom trenutku za Srbiju“.
Izveštaj pokazuje da je Srbija ispunila tehnička merila za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa EU, ali da je neophodno poboljšanje u oblasti slobode medija, javne uprave, obrazovanja i kulture, kao i pojedinih aspekata spoljne politike.
Ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat, predstavljajući godišnji izveštaj istakao je kako su održani parlamentarni izbori ključan trenutak za Srbiju.
„Građani Srbije su jasno izrazili svoju volju”, rekao je ambasador fon Bekerat.
„Žele vladu koja se bori protiv korupcije.
Žele slobodno i nezavisno pravosuđe.
Žele slobodne i nezavisne medije, demokratske institucije koje služe građanima i ljudska prava koja se štite.”
Pozdravio je spremnost koju je izrazila pobednička izborna lista da demokratiju i vladavinu prava postavi u središte svog budućeg mandata.
„Upravo su to pitanja koja su poslednjih godina usporavala napredak Srbije ka članstvu u EU”, rekao je on.
„Ona su takođe u središtu ovogodišnjeg izveštaja.
Tu se susreću težnje građana Srbije i očekivanja Evropske unije.”
Nazadovanje u oblastima, polarizacija u društvu…
Navedeni Izveštaj obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine i njime se ocenjuje napredak Srbije u procesu pristupanja EU.
Šef delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Andreas fon Bekerat uručio je danas Nacionalnom konventu o EU (NKEU) godišnji Izveštaj Evropske komisije (EK) o napretku Srbije, dok je predsednica NKEU Bojana Selaković Bekeratu predala godišnje preporuke radnih grupa Konventa.
Bekerat je, na primopredaji izveštaja u Evropskoj kući u Beogradu, rekao da izveštaj dolazi u ključnom trenutku za Srbiju i da su nedavni parlamentarni izbori “otvorili novo poglavlje u političkom životu Srbije i stvorili priliku za obnovljeni politički angažman i reforme”.
Istakao je da izveštaj dolazi u trenutku koji je ključan i za EU, ocenivši da ”proširenje postaje stvarnost i da je prisutan zamah kada je reč o politici proširenja EU.
U Izveštaju se navodi da Srbija i dalje spada među zemlje kandidate sa najvišim stepenom usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i da je dobro pripremljena u oblastima koje se odnose na jedinstveno tržište i konkurentnost.
Takođe se ponavlja da je Srbija ispunila tehnička merila za otvaranje Klastera 3. Istovremeno, ambasador fon Bekerat istakao je da tokom izveštajnog perioda nije bilo napretka u pristupnim pregovorima sa Srbijom, uz nazadovanje u oblasti temeljnih reformi.
Ukazao je na sve veću polarizaciju u društvu, narušavanje poverenja između vlasti i civilnog društva, sve veće pritiske na pravosuđe, kontinuirano prisustvo korupcije i stalni rizik od zarobljavanja države.
U izveštaju se takođe konstatuje nazadovanje u nekoliko oblasti, uključujući dodatno pogoršanje stanja u oblasti slobode medija i slobode izražavanja, javne uprave, obrazovanja i kulture, kao i pojedinih aspekata spoljne politike.
U njemu se dodatno ističe nizak stepen usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
Istovremeno, izveštaj navodi da Srbija i dalje spada među zemlje kandidate sa najvišim stepenom usklađenosti sa pravnim tekovinama EU i da je dobro pripremljena u oblastima koje se odnose na jedinstveno tržište i konkurentnost.
Ambasador fon Bekerat naglasio je da reforme u oblasti vladavine prava moraju biti na prvom mestu.
Takođe je istakao značaj obezbeđivanja uslova u kojima će čitavo društvo, a ne samo institucije, oblikovati proces pristupanja.
„Taj proces mora da se zasniva na činjenicama i otvorenoj debati, a ne na manipulacijama ili iskrivljenom predstavljanju stvarnosti.”
Ambasador je pozvao na stvaranje većeg prostora za delovanje civilnog društva i njegovu bolju zaštitu, ističući da postoji i odgovornost da se prošlost sagleda iskreno.
„Veličanje osuđenih ratnih zločinaca u jasnoj je suprotnosti sa evropskim vrednostima”, rekao je on.
Ponovo je istakao i značaj konstruktivnog angažovanja Srbije u dijalogu sa Prištinom, uz posredovanje EU, kao i sprovođenja preuzetih obaveza bez daljeg odlaganja.
Govoreći o narednom periodu, ambasador fon Bekerat poručio je da je Evropska unija spremna da pruži podršku budućoj vladi u sprovođenju reformi neophodnih za dalje napredovanje u procesu pristupanja.
„EU želi snažnu i demokratsku Srbiju kao deo naše Unije”, rekao je on.
„Uz novu energiju, posvećenost i usklađivanje prioriteta sa EU, Srbija ponovo može da postane jedna od predvodnica među zemljama kandidatima.”
Ambasador fon Bekerat rekao je da su izborni rezultati stvorili stvarnu priliku za novi početak.
„Građani Srbije zaslužuju institucije kojima mogu da veruju, medije na koje mogu da se oslone i politički sistem koji njima polaže račune”, rekao je on.
„Rezultati izbora otvorili su prozor mogućnosti.
Kada je reč o civilnom društvu, Bekerat je kazao da izveštaj daje prikaz koliko je situacija za civilni sektor bila teška tokom proteklih godina i da se konstatuje, kako je naveo, pojačan pritisak, kao i učestali napadi i zastrašivanje organizacija civilnog društva.
Pozdravio je spremnost Studentske liste da, kako je rekao, demokratiju i vladavinu prava stavi u središte svoje politike i dodao da je EU spremna da blisko sarađuje sa budućom vladom i da pruži podršku reformama koje, kako je rekao, moraju biti prioritet.
– Naš godišnji izveštaj je direktan, izazovi su značajni.
Pred novom vladom je zahtevna agenda.
Iskoristimo ga, rekao je on.
Ranije istog dana, fon Bekerat je izveštaj predstavio i Nemanji Staroviću, ministru za evropske integracije u Vladi Srbije koja radi u tehničkom mandatu, kao i predstavnicima Studentske liste.
Predsednica NKEU Bojana Selaković kazala je da su radne grupe Konventa u knjizi preporuka ocenile oko 130 preporuka iz prethodne godine od kojih je, kako je rekla, ispunjeno osam, 61 preporuka je ”delimično ispunjena”, a ostale nisu.
– Najveći problemi su u oblastima koje se tiču poglavlja 23 i 24 i tu je najveći broj preporuka delimično usvojen.
A ono što je urađeno je da su napravljeni, pre svega, nekakvi administrativni pomaci kod usvajanja određene podzakonske dokumentacije – rekla je Selaković.
Dodala je da je većina preporuka usklađena sa onim što Srbija treba da radi u pogledu ispunjavanja obaveza iz reformske agende.